VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)
Strana - 76
76 Tražeći upute hrvatskih staleža i redova nuncijima za požunski sabor, nalazimo 6 godina prije, 15 .aprila 1681., formulu koju nalazimo sve do 1655. god., gdje kaže opet misleći na krunidbu ili izbor. Ako bude kojim slučajem neki izbor, onda neka se posluže prijašnjim instrukcijama. 23 ) No, ovom instrukcijom koja se opetuje mislilo se zapravo na izbor palatina ili koje druge ličnosti u ugarskoj kraljevini. No izvor za instrukcije što se tiču izbora i krunidbe novog kralja nalazimo tek 12. siječnja 1655. godine, kad su hrvatski poslanici na požunskom saboru izabrali Leopolda za svog kralja. Ferdinand naime III. osjećajući slabost držao je da će za kratko vrijeme umrijeti, te zato sazove ugarske i hrvatske staleže u sabor u Požunu, da mu izaberu i okrune sina Leopolda, jer je prvorođenac Ferdinand IV., ovjenčani već kralj ugarskohrvatski umro. Hrvatski staleži, traže da se prije krunidbe njihove tegobe toliko puta izjadikovane izravnaju, i da u krunidbenoj diplomi i u pogodbama predloženim novom kralju ne bude samo napomenuto: »Ugarske i podložnih joj strana« već da se poimence unesu imena kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, onim načinom kako su unesene člankom I. konstitucije Vladislava kralja god. 1490. Ovo traže hrvatski staleži i redovi jer »kraljevstvo Hrvatske i Slavonije ima istu slobodu koju ima i ugarsko kralj evstv o«. 24 ) Gledajući druge instrukcije koje su bile dane prije 1655. godine ne nalazimo ni onu ustaljenu formulu: si quo času, aliqua electu nego se izričito navodi ponašanje poslanika bilo pri izboru palatina ili personala. Tako u instrukciji datoj 3, jula 1651. ne spominje se ništa o ikakvom izboru ili krunidbi. Isto je tako s instrukcijom 11. oktobra 1649. god. A na pr. u naputama 1649. god. 14. i 15. siječnja poimence se navodi izbor palatina; te se daje instrukcija da daju svoj glas zà onog za koga će kralj nastojati da bude izabran. 25 ) Prema izloženom zaključujemo da je instrukcija 12. siječnja 1655. god. obavezna za nuncije 1687. godine koji su imali sudjelovati kod izbora i krunidbe Josipove. Međutim Josipova krunidbena diploma ne sadrži ono što je hrvatskim poslanicima bilo preporučeno, naime u izrazu »Regnum Hungariae et partium ei Subjectarum« izbaciti partium ei Subjectarum i staviti mjesto toga »Regnum Croatiae, Sclavoniae et Dalmatiae, nego je stavljeno »et partium eidem annexarum«. Dakle ipak nije stavljeno »Regnum Hungaria et partium ei Subjctarum« podložnih joj strana nego izraz koji više odgovara pravnom poiožaju kraljevini Hrvatskoj — partiumque eiden annexarum — i privezanih joj strana. 2 ' 1 ) Izgleda da je hrvatski sabor ipak bio zadovoljan kad je protonotar hrv. kraljevstva zapisao u »acta« hrvatskog sabora koji se otvorio iza Josipove krunidbe i objave njegove diplome; da su poslanici jednostavno izjavili kako su prema instrukcijama radili, te se ne zaustavlja, nego prelazi kako će se platii zaostali dugovi i troškovi za put poslanicima. 27 ) Da se hrvatski staleži i redovi sjećaju svog izbornog prava poslije izumrća muške loze Josipa i Karla dokazuje, među ostalim, činjenica da se biskup Eszterhazy 1712. god. u ožujku oputio staležima i redovima propoziciju: veoma značajnu, kojom se pitaju staleži ne bi li probitačno bilo da oni ablegati hrvatskog kraljevstva, koji idu u Beč kralju na poklon, ponude kralju priznanje ženskog nasljedstva u ime kraljevine Hrvatske za onaj slučaj kad bi izumro muški rod vladajuće porodice. Zar ne bi bilo bolje nego kad bi Hrvatska prema pravu i slobodi Madžarske i privezanih joj strana nakon izumrća muške loze Habsburga prihvatila kojega po Madžarskoj izabranog kralja i to još Bog zna kakova? 28 ) Biskup Eszterhazy bio svijestan izbornog prava,kao i ostali hrvatski staleži i redovi t. j. da im ono pripada po Josipovoj krunidbenoj diplomi. To lijepo poka2S ) Op. cit. p. 344. 24 ) Op. cit. p. 144. 25 ) Op. cit. p. 91. 2B ) Turba I. Tafel I. 27 ) Acta congregationem fasciculus 6. 28 ) Klaić: Prilozi p. 74.
