VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 191

191 Iz oveh penez dal sem težakom 10 raniškoov, zato ostaje mi jošče pri v. g. rajn. 116, i to bi mene vnogo bilo pogubiti pri v. g. Ako bi v. g. hoteli, da bi rečeno delo gore napisano, da bi jaz z mojemi težaki délai, kako ste mi v. g. sami govorili, prosim za vse zasvema četiri napunom jezera raniškov. Original u drzav. arkivu u Zagrebu: Croatica a. 1658. E. Laszowski OSVRT NA NAJNOVIJU LITERATURU O PROTESTANTIZMU U JUGOSLAVIJI II.*) 1. Bernhardt Hans Zimmermann, (Wien), Hans Ungnad Freiherr von Sonneck, als Förderer reformatischer Bestrebungen bei den Südslawen, v. Südostdeutsch Forschungen, herausgegeben im Auftrage des Instituts zur Erforschung des deutschen Volkstums im Süden und Südosten in München. Von Fritz Valjavec. München 1937., p. 36—58. Pisac je prikazao detaljno životopis Ungnada i njegovo djelo te hrvatskih reformatora Antuna Dalmatina i Stjepana Konzula Istranina. Pisac bavio se je već pitanjem reformacije Hrvata u Burgenlandu-Gradišću te ga naročito zanima Konsulova sudbina, koji je tamo djelovao poslije prestanka hrvatske tiskare u Urachu (1565). U tom smislu izdao je i raspravu: Das Luthertum in Eisenstadt, 1935. Autor upotrijebio je i djela od Kostrenčića, Bučara i Kidriča te Murka. Zanimljivo je da je protektor Konzula Hans v. Weispriach, koji je dao štampati Postilu latinicom u Regensburgu g. 1568., od koje drugi dio posjeduje i knjižnica Jugoslavennske akademije u Zagrebu (Sign. 4. B. 201) bio god. 1541. u Pragu na saboru donjoaustrijskih staleža, koji su zatražili od cara Ferdinanda I., da se smiju pričešćivati sub utraque. Ungnad je izabrao upravo Urach za svoju tiskaru jer se je tamo nalazila jedna od najstarijih (od g. 1447.) papirnica. Konzula je pošiljao na sajam u Frankfurt i Leipzig gdje je kušao prodavati hrvatske knjige te došao u vezu s mletačkim trgovcima za daljnje raspačavanje na jugu. Pisac spomine, da se u državnom arkivu u Stuttgartu nalaze akti: Allerlei hin und wider ergangne schritten von wegen des chrobatischen vnnd Winndischen Trucks ettlicher Theologischer Bücher 1559—1565. koje on kani specijalno poradi Konsula proučiti kao i akta što se tiču veze Ungnada sa Švicarskom i Baselom, što će svakako biti vrlo zanimljivo za proučavanje rada hrvatskih reformatora te Ungnada. 2. Auslandsdeutschtum und evangelische Kirche, Jahrbuch 1935, München. Ovdje nalazimo članak: Die Darstellung des evangelischen Auslanddeutschtums od Dr. Carl von Loesch i Dr. Paul Ullrich sa kartografskim prikazom njemačkih evangelika u Jugoslaviji. To je početak atlasa evangelika izvan Njemačke, koji se pravi u zavodu za Nijemce u inozemstvu, koji je utemeljen g. 1934. u BerlinuSteglitz a materijal se prikuplja odasvuda od crkvenih oblasti. Prema podacima biskupskog župnika u Zagrebu Mihajla Beckera sastavljeno je pet karata. Prva karta prikazuje pregledno njemačka te njemačka evangelička naselja u Jugoslaviji. Od 695.000 Nijemaca u Jugoslaviji jest 99.689 evangelika. Njemačka naselja nalaze se najviše u Sloveniji u Kočevju, Slavoniji, sjevernoj Bosni a najviše u Vojvo*) v. Vjesnik kr. državnog arkiva u Zagrebu, 1937, p. 181.