VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 192

192 dini. Na drugoj karti nalazimo narisane sve seniorate te evangeličke općine njemačke evangeličke crkve augsburške ispovijedi u Jugoslaviji. Pod njemačku cvangeličku crkvu u Jugoslaviji spada i 28.029 duša od kojih su 99.689 Nijemci 25.040 Slaveni (Slovaci i Česi) te 3.300 Mađara. Na trećoj karti nalazimo napose prikazan seniorat Bačke, Banata, Bosne i Beograda a na četvrtoj karti od HrvatskeSlavonije, Savski te Slovenski ili vendijski seniorat u Prekomurju. Kod svakog seniorata su označene općine i crkve. Najveći seniorat je Bački gdje imade 44.968 duša, od kojih je Nijemaca 44.325, Slavena 108 a Mađara 493. U slovenskom senioratu imade 24.402 duše od kojih je 22.763 Slovenaca, 118 Nijemaca a 1581 Mađara. 3. Dr. Franjo Bucar i Dr. Franjo Fancev. Bibliografija hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Starine, Jugoslavenska akademija u Zagrebu XXXIX. 1938. Prikazane su sve knjige, koje su izašle u tiskari Tübingen-Urachu g. 1561— 1565. i jedna knjiga koja je izašla 1568 u Regensburgu. Uz opis knjiga prikazana su i nalazišta ovih danas vrlo rijetkih knjiga. U Jugoslaviji nalazi se nekoliko tih knjiga u javnim knjižnicama U Zagrebu, rieogradu i Ljubljani te jedna u Vitezićevoj knjižnici na Vrbniku. Na koncu dodano je nekoliko faksimila tih knjiga izdanih glagolicom, ćirilicom, i latinicom te slike glavnih suradnika Antuna Dalmatina i Stjepana Konsula Istranina, te jedan primjerak korica originalnog veza. 4. Draganović Krunoslav Dr. Izvješće apostolskog vizitatora Petra Masarechija o prilikama katoličkog naroda u Bugarskoj, Srbiji, Srijemu, Slavoniji i Bosni g. 1623. i 1624. Zagreb, 1938. Starine Jugoslavenske akademije XXXIX. U spomenutom izvještaju nalaze se zanimljivi podaci o kalvinima u Slavoniji g. 1623—1624. Čim je papa Grgur XV. g. 1622. osnovao kongregaciju »De propaganda fide«, odmah se je ova pobrinula, da dobije jasnu sliku katolika i na Balkanu. U to ime je odabrala posebnog visitatora Albanca Petra Masarechija, kapenala dubrovačke kapele u Sofiji, koji je služio prije po raznim mjestima u Srbiji i Bugarskoj te je znao hrvatski i mnoge druge jezike. Preko jedne godine dana putovao je taj visitator od Plovdiva do Slavonske Požege te obašao »četiri kraljevstva«. Masarechi predao je opširan referat na talijanskom jeziku u Rimu, te je papa Urban VIII. na njegovu molbu uspostavio Ilirski kolegij u Loretu. Masarechi bude imenovan biskupom u Prizrenu a g. 1631. i administratorom Ugarske, Slavonije i Srbije. Iz tog vremena potiče njegovo dugo izvješće, koje međutim još nije objelodanjeno. On umre u Skoplju god. 1634. Sa strane Propagande dobio je Masarechi formular za ispuniti sa 56 pitanja za instrukcije o stanju katolicizma. Vrlo su zanimljive njegove relacije o životu katolika u Bugarskoj, Srbiji i Slavoniji pod Turcima, koje su uistinu vrlo stvarne i pravi prikaz stanja tamošnjeg naroda. U Ugarskoj osim šiznatika, koji govore slavenski, imade Kalvina, Luterana i Sabbatina, članova neke posebne sekte. Naokolo Pečuha do rijeke Drave nalaze se Kalvini i Arijani. Šizmatici ne daju se obratiti podučavani od monaha Bazilijanaca, biskupa i svećenika, koji se nalaze u svakom selu po jedan. Biskup od Srijema trebao bi pet svećenika da ih porazdijeli medu spomenute krajeve da obrati Kalvine oko Drave. Teško ide s promjenom koledara, jer heretici i šizmatici tvrde da papiste propovijedaju novu vjeru. Tako je i s nekim hereticma na Dravi. Zemun nastavaju Srbi šizmatici a prama Podravini su heretici i katolici i svaki na polovinu. U Mohoriću, Iloku, Nijemcima. U Otoku, Ivankovu su katolički popovi slabo učeni. Spominju se i fratri' te nekoliko Hrvata popova iz Zagreba. Mihajlo i Ivan