VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 174

174 Kao daljnja izvanredna čast spominje se i običaj, da se samostanu daje 1 ručnik i 1 dobra pogača, kada kmet ženi svog sina. U koliko se ali pojedinac želio otkupiti od podavanja ove časti, mogao je to učiniti novcem. Kako se to ne spominje kod drugih časti, čini se, da otkup nije bio moguć, pa da je samostan novcu pretpostavljao podavanje u naravi, premda je novac bio vrlo rijedak u ono doba. Otac prior bio je dužan seoskom starješini (villicus) naznačiti odre­djeni dan, kada imade njegovo selo donijeti i predati časti. Ovo je bilo sigurno odredjeno iz razloga, da ne bi svi podanici odjednom došli i tako oteščali kontrolu, tko je predao časti, a tko ne. Da se može prosuditi opterećenje samostanskih podanika podava­njem ovih časti, spominjemo, da su kmetovi okolnih plemića bili dužni godimice donositi po 6 časti, dok su podanici samostana, kako se to na­pred vidi, donosili godišnje četiri, dotično tri časti, jer je četvrta bila alternativna (1 kosac ili čast). III. OSTALA PODAVANJA U NARAVI Osim navedenih časti bili su kmetovi samostana dužni vršiti još i slijedeća podavanja u naravi. Pojedino kmetsko selište davalo je godišnje po 1 mjerov (tina) pšenice i 2 mjerova zobi. Medjutim ni tu nisu svi podanici vršili tu dužnost u cijelosti, pa se spominje, da su neki davali samo po 2 mje­rova zobi, a neki opet samo veliku vedricu (unam scafam magnam) zobi. Osim ovog podavanja žitarica, dužni su bili kmetovi, koji su imali vinograd, davati »gornicu« (terragium vineae) posebnu vinsku daću, koja je obično bila vinska devetina t. j. davalo se svako deveto vedro mošta od berbe pojedine godine. Ujedno su imali kmetovi godišnje da­vati po 1 kopuna od svakog vinograda, kao posebno podavanje. Glede ubiranja ovog podavanja od 1 kopuna po vinogradu kaže urbar, da je najbolje, ako se vrši još prije berbe, i da se ne daje dozvola za berbu prije, nego li što je donesen taj kopun, jer poslije berbe mnogi nastoje izbjeći tome podavanju. Iz te bilješke vidimo, da je samostan davao kmetovima dozvolu za početak berbe. Ova dozvola izgleda nije imala gospodarski karakter, da se berba ne bi obavila prije reda, već je u vezi sa počinjanjem štete u vinogradima i sa sabiranjem gornice, kako ćemo to niže vidjeti. Ako je imao vinograd na području samostana stranac, t. j. osoba, koja nije bila inače podanik samostana, tad je osim gornice morao pla­ćati godišnje 5 »beča« (viennenses) , 2 hljeba ili 2 solida, 1 kopuna i

Next

/
Oldalképek
Tartalom