VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)
Strana - 171
1-71 Prema tome je taj urbar danas u neku ruku živi svjedok prilika, u kojima su tada živili naši seljaci-kmetovi. Sam navedeni urbar (»Registrum de possessionibus et proventibus claustri OO. SS. de Streza«) kaže za sebe, da je nastao na taj način, da je odredio časni otac Pavao prior hrvatskog pavlinskog samostana Sviju Svetih u Strezi na četrdesetnicu g. 1477., popis svih samostanskih posjeda. Od tog se samostana nije do danas ništa sačuvalo, do li taj urbar i u narodu spomen u nazivu »Pavlin Kloštar« za jedan kraj u župi Kapela kraj Bjelovara. Kako se ovaj urbar nigdje ne poziva na bilo kakove isprave ili pismene zabilježbe, to izgleda, da prije njega nije postojao posebni pisani statut o odnošaj ima i dužnostima samostanskih podanika. Kada se naime hoće posebno dokazati postojanje nekih prava samostana, dotično, obveza podanika, poziva se samo na svjedočanstvo starih ljudi ili na poznati običaj (»hoc audivimus a viriš fide dignis«, odnosno »secundum cosvetudinem antiquam«, ili »a diuturnis temporibus cosvetudo talis erat«, ili »iuxta consvetudinem huius regni«). Kao jedinica za vršenje svih daća i podavanja vrijedilo je jedno selište, kako smo to već naprijed naveli. Na području samostana u Strezi imala su selišta površinu od 14 do 25 jutara obradive zemlje, a osim toga sa posjedom takovih selišta bilo je skopčano i pravo uživanja nekih samostanskih šuma (drva, kolje, paša i žirovina). Podavanja samostanskih podanika sastojala su se iz daća (datio) u novcu, podavanja u naravi i časti (munera) te ručnih i voznih težaka kao i osobnih služba (servitia) . Sam urbar dijeli se na šest odsjeka, i to: 1. o prihodima imanja u opće: 2. o selima i kmetskim selištima, koja spadaju pod vlast samostana; 3. o gornici ili o vinskoj devetini; 4. o samostanskim šumama i njihovim prihodima; 5. o oranicama, livadama i vinogradima, koji se obradjuju u vlastitoj režiji samostana t. j. o tako zvanim alodijalnim zemljištima i napokon 6. o sloboštinama, koje uživaju pojedini podanici, kao što i o pojedinačnim ugovorima, sklopljenim s podanicima, koji su se naselili tečajem vremena na samostanskim posjedima došavši iz drugih strana. Iz navoda posljednjeg odsjeka vidi se, da su si samostanski podanici mogli posebnim ugovorima osigurati bolji ili lošiji položaj prema vlastelinu-samostanu, već prema prilikama pod kojima su se doselili ili inače pripali pod vlast (dominium) samostana.
