VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 169

Dr. Fran Hrncic: URBAR PAVLINSKOG SAMOSTANA U STREZI IZ G. 1477. Dosta se rano pokazala potreba, da se na pismeno stave dužnosti podanika iz feudnog odnosa u opće, a napose u vezi sa posjedom feudnog zemljišta, pa su tako nastali na pojedinim vlastelinskim jurisdikcijama popisi, koji su kod nas — a i drugdje — obično poznati pod imenom urbara. Ti urbari su na taj način postali najvažniji i najpouzdaniji izvori za upoznavanje i pravilno ocjenjivanje odnosa izmedju vlastele i seljaka-kmetova. No osim pod tim nazivom nalazimo ih i pod raznim drugima, kao na pr. »kvaderna«, »kladerna«, »legistar«, »registrum de possessionibus et proventibus« ili »relatio sive conscriptio bonorum« i t. d. Pod nazivom urbar — ili pod kojim drugim od navedenih — razumijevamo statut, koji uredjuje sve vlasničke i posjedničke odnošaje na stanovitom plemićkom dobru (dominium), kao i sva podavanja, službe i u opće sve dužnosti, koje su bili obvezani vršiti, dotično davati podložnici (coloni, iobagiones) takovog plemićkog dobra ili drugog njemu u pogledu feudnih odnosa izjednačenog imanja. Kao jedinica za odredjivanje podavanja bilo u naravi, bilo u radnoj snazi ili novcu, vrijedilo je svagdje jedno kmetsko selište (sessio). Površina je kmetskog selišta bila u razno vrijeme različita, pa tako ni unutar jedne jurisdikcije nisu bila sva selišta jednaka. Čini se, da su kod toga bili odlučni jedino gospodarski momenti — bonitet i položaj zemljišta — i gustoća žiteljstva u dotičnom kraju. No nije svaki seljak-kmet posjedovao čitavo selište, već je bilo takovih, koji su držali samo polovicu, četvrtinu (kvartaliste) ili još i manji dio selišta. Bilo je kmetova, koji su imali samo kuću,sa podkućnicom, a i takovih, koji nisu imali ni vlastite kuće, već su stanovali u iznajmljenim prostorijama; ovakove su jedne i druge nazivali željari, hižari i stanari (inquilini). Najmanje su podavanja vršili takovi kmetovi željari ili hižari, jer su kao nadničari bili upućeni jedino na zaradu, koju su primali kao poljoprivredni radnici, bilo od svog vlastelina, bilo od koje treće osobe. Kad su naime kmetovi odradili vlastelinu odredjeni broj besplatnih te-