VJESNIK 7. (ZAGREB, 1937.)

Strana - 182

182 240 knjiga i 25 rukopisa, poglavito njemačke evangeličke crkve dočim je slovačka i reformirana još dosta slabo zastupana. U brošuri su zastupana ova poglavlja: Reformacija i protureformacija, Njemačka evngelička crkva od g. 1781. i to novine, kolendari te djela, napose Bačka, Banat, Hrvatska i Slavonija, Beograd sa Srbijom, Bosna, Slovenija, Prekomurje, Slovačka evangelička crkva te Reformirana kalvinska crkva. Kao dodatak nalazi se tu spomenuto i nekoliko beletrističkih djela, koja se tiču povijesti evangelika u Jugoslaviji tako n. pr. od Otto Hausera Ein abgesetzter Pharer, gdje se opisuje sudbina jednog otpuštenog evangeličkog župnika u Zagrebu Dr. Hermana Södela. Kod historijskog djela spominju se naročito djela pisaca iz te struke: Elze, Loesche, Loserth, Kostrenčić, Murko, Kidrič, Bučar te madžarski pisci Payr i Tarczay uz ostale. Novija literatura je vrlo bogata. Izašlo je tu mnogo samostalnih knjiga i brošura a mnogo je rastepeno po raznim časopisima po Jugoslaviji i inozemstvu. Spominju se mnoge njemačke evangeličke novine od kojih na pr. Wrbasser Zeitung izilazi već XXXVII. godinu u Novom Vrbasu kao tjednik u kojemu imade dosta materijala za povijest i razvoj njemačke evangeličke crkve u Jugoslaviji. Neues Leben izilazi u Ljubljani od g. 1921., Grüss Gott u Novom Vrbasu od 1916., Duševni List u Murskoj Suboti, mjesečnik za prekomurske Slovence evangelike od g. 1922. Od koledara izilazi već od g. 1925. Protestantenkalender u Novom Vrbasu kod Rikarda Pleessa, koji donosi zanimljivih članaka i podataka iz kulturnog i historijskog života evangelika u Jugoslaviji. U popisu književnih dijela osobito je zastupan G. May sa historijskim člancima te Dr. Popp sa crkvenim člancima i djelima. Većina knjiga i literature je na njemačkom jeziku ali imade i djela na hrvatskom te slovenačkom, slovačkom i madžarskom jeziku. Prekomurci imadu i knjiga na svom dijalektu, tako n. pr Kiizmics St. Novi zakon ali Testamentum

... na stari szlovenszki obrnyeni, Evangeličanski Kalendari od g. 1921. u Murskoj Soboti. Najnovija brošura od G. Maya izašla je g. 1933. pod naslovom: Erster Fest und Jahresbericht des Gustav Adolf Vereines im Königreiche Jugoslawien in Pribićevićevo 9/10. IX. 1933. izašlo u Zagrebu nakladom jugoslavenskog društva Gustava Adolfa. G. 1933. izašle su brošure Tagung i Verhandlungs Schriften njemačke evangeličke protestantske crkve u Zagrebu, Novom Sadu, Pančevu, Novoj Pazovi i Beogradu sa opisom djelovanja crkve od biskupa Dr. Poppa. Ove godine izašla je i zanimljiva pravnička knjiga o crkvenom uredjaju evangeličke općine u Jugoslaviji pod naslovom: Dr. iur. Heinrich Herzog, Die Verfassung der deutschen Evangelischen-Christlichen Kirche Augsburgischen Bekenntnisses im Königreiche Jugoslawien. Knjiga je izašla u zbirci: Leipziger rechtswissenschaftliche Studien herausgegeben von der Leipziger Juristen-Fakultät, Heft 81. Leipzig, str. 162. Dr. Herzog je na licu mjesta proučavao naše nove evangeličke zakone, naš ustav te početke evangeličke crkve u Jugoslaviji, a napose u Hrvatskoj i Slavoniji, Bosni te Srbiji prije rata i sada poslije rata u novoj državi. Evangelička crkva je u Jugoslaviji crkva manjina nad kojom vodi i država svoj posebni nadzor, uz priuzdržaj interne autonomije. Crkva je decentralizirana te nema svoje vrhovne zajedničke glave, ona se vodi samoupravama. Svaki član crkve t. j. općina imade pravo da bude sudionikom crkvene uprave, te da sudjeluje kod izbora svojih crkvenih poglavara. To vrijedi i za financijalnu stranu uprave, koja na taj način uslijed upravljanja mnogo jedinica znatno poskupljuje. Biskupski ured imade veliku odgovornost za cjelokupnu upravu a biskup vrhovni nadzor uslijed česa imade manje