VJESNIK 4. (ZAGREB, 1929.)
Strana - 112
112 dobrovoljnim prinosima. Mimogred spominjem, da se novi samostan nije gradio na mjestu gdje je stajao prijašnji već kojih 20 do 30 koraka prema sjeveru. U starom samostanu stanovali su Franjevci za cijelo vrijeme gradnje a istom kad je novi dogotovljen bude stari porušen. O. Franjo Uzolin prebivao je u Samoboru od početka gradnje. Nije bio tako sretan, da vidi svoje djelo dovršeno pošto već 7. siječnja 1716. zamijeni ovaj svijet sa drugim boljim, da primi plaću na nebu za svoje, Bogu na slavu, učinjeno djelo. Samostan je dovršen istom oko g. 1721. Ova lijepa i solidna gradjevina postoji još danas te će — kako je čvrsta i jaka — bez dvojbe još dugo i dugo odoljevati zubu vremena. Gradjen je u obliku četverokuta. Sjeverni dio samostana prislanja se uz crkvu i sastoji se od dva duga hodnika u prizemlju i prvom katu. Istočna i južna strana ima u prizemlju s jedne strane sakristiju, drvarnicu, kuhinju i neke druge prostorije, a s druge strane su prostorije za podrum i druge potrebe; u sredini je hodnik. Nad ovim prizemljem u prvom katu opet je hodnik a s jedne i druge strane redaju se redovničke ćelije. Zapadna strana jest nešto uža od istočne i južne te ima samo s jedne (zapadne) strane prostorije pred kojima je hodnik. U prizemlju je nekoliko sobica, koje su služile za stolare, krojače i postolare i soba za gostove, odmah na desno pri ulazu u samostan. Onaj komadić samostana na jugo-istočnoj strani, koji izlazi iz samostanskoga četverokuta prema jugu, čini se, da je kasnije dogradjen. Tom dogradnjom je skoro za jedanput povećana blagovaonica u prizemlju a u prvom katu dobljeno par soba, koje služe za stan gvardijana. U svemu ima 38 soba. Sve prostorije, hodnici i sobe (osim četiri) su svodjeni. Samostanska crkva. Kad je samostan dogotovljen počeli su uz njega na sjevernoj strani graditi veliku crkvu, koja odgovara veličini samostana. Koje godine se crkva počela graditi nije zabilježeno nigdje. Do jeseni g. 1722. napredovala je gradnja toliko, da je već svetište bilo gotovo i u njem postavljen oltar na koji su sa velikom svečanošću postavili na daski naslikanu sliku BI. Dj. Marije, koju je načinio neki lutoran, kako ćemo to pobliže niže vidjeti. Bilo je to 20. rujna. Najprije je od crkve išla po Samoboru ogromna procesija domaćeg i okolišnjeg svijeta na kojoj su četiri Franjevca obučena u rokete nosili sliku, a procesiju je vodio samoborski župnik uz azistenciju župnika iz sv. Nedelje i sv. Martina pod Okićem. Godine 1724., kako bilježi samostanski kronista, crkva se jošte gradila (Ecclesia Samoboriensis Conventus in aedificatione fuit). Konačno
