VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 50
50 pako taj Ktenas, nakon što je postao protospatarom dvije godine, i umre. A primio je u te dvije godine po jednu litru honorara. Glava LI. O postanku carskoga dromonija, o d r om on ski ni prvokorabljarima i protospataru fijale. 302 ) O Valja znati , da sve do vladavine slavnoga i premudroga cara Leona ne bijaše carskoga dromona, na kom bi se izvezao car, već je polazio na crveni agrarion. 303 ) Jedino za hristoljubivoga cara Basilija, kad je car sam išetavao u toplice u Prusu, 30i ) ili da prigledje regijski most, koj se je naime po njegovoj zapovjedi i naumu gradio, upotrebljavao bi dromonij, a još drugi bi dromonij otraga slijedio. Veslače su pako uzimali od carskoga agrarija i od brodovlja Stenita. 305 ) U staro bo vrijeme bilo je kod Stena do 10 carskih brodova: helandija. Blaženi je pako car najviše išetavao u Pege, jer je sam izgradio tamošnje palače, pa onda u Hebdom i Hieriju, a polažaše onamo agrarijem po starom običaju. Kada se je pako izvezao na veća putovanja, kao u toplice Prusu, ili da pregleda most u Regiju, išao je kako je rečeno na dromonij, a pratio ga drugi dromonij, pa je više arhonta (prvaka) unišlo sa carem, a ostali udjoše u drugi dromonij. Slavni pako i premudri car Leon u svojoj većoj blagovolji prema magistrima, patricijima i svojim senatorima, i hoteći im za vazda u tom ugoditi, a videći da ne dostaje agrarij za ulazak veće množine prvaka, sagradi dromonij, kojim se je uvijek služio, kad mu se prohtjelo izvesti se, pa su tako s njime putovali prvaci, magistri i patriciji, koje je odabrao. U agrariju bo, po starim pravilima, niko ne smjede s carem putovati osim drungara straže, 300 ) drungara flote, 307 ) 302 ) Okrugla sala »fijale« sa fontenom u sredini ^bijaše dio t. zvane »triconche«, cf. Ebersolt, Nr. 32. B. 303 ) Carski »agrarion« nije bio samo pokrit, kako to opisuje Ana Komnenska, već i crven sa crvenimi jadri i sagovi, zašto se i ßoöoiov zove. (Banduri, 39). Naziv dolazi od ribarske ladje — àypàptov, kojom se je išlo e*ç aypav Tùiv ty&6ü>v. Cf. Ducange: Gloss. Gr.; Vogt: p. 369. 80i ) Sada Brusa. Laskin. 805 ) Stenum su tjesnaci izmedju Bizanta i Donta na 300 stadija dužine. Odatle za mornare naziv steniti, jer su stražili na tamošnjim helandijama. (Banduri, 40. Patr.) cf. Laskin, 187, 801. 30a ) r?jç ßif^C = vigiliarum praefectus . . . Apou-ryapioc rïjç ßtyXiqc bijaše zapovjednikom kavalerijskoga tagmata (regemente), koje je nosilo ime »arithmos« (àpi0-(x6ç). Bury: History, p. 227; Uspenskij. o. c. p. I. i si.; De Caerem. !.. 714-; Vogt: 35Î 30 ') Apooyyâpioç TOÖ TCXOĆ(J.OO. Cf. Bury. History p. 230; isti: The Imperial administrative system in the ninth century, with a revised text of the Klêtorologion of Philotheos (Procedings of the Britisch Academy, Supplementary Papers i London 1910, p. 108 i si. Neumann: Hist. Zeitschr., Manojlović, Rad 150. Vogt: 368.
