VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 51
51 logoteta droma, 308 ) heteriarha, 300 ) mistika, magistra za molbenice i domestika shola kada bijaše u gradu, komornika, 310 ) garderobiera, 311 ) pa koga bi od posteljnika car zapovjedio. Na ovaj dakle način načini slavni i premudri car Leo dromonij, a iza nekoga vremena sagradi i drugi dromonij, koj se i prozove »drugim«, i vazda se tako zove. Blaženi pako taj car pravio je i veće putove, tako u Nikomediju, u Olimp, u Pitiju. I toga radi priugotovio je ta dva dromonija za svoju i prvaka svojih porabu i odmaranje. Pošto bi se pako često izvezao u bliže šetnje, ostavljao bi jednu družinu (satniju) u hipodromu za zaštitu palatija, jer je prema starom pravilu tagmat aritma? 12 ) sa ï08 ) Logotet droma (sr. gl. 50, opaska 287.) imadjaše iz početka voditi brigu nad carskimi poštami. Odavle je sve više rastao njegov upliv, jer je brineći se za svu službenu korespondenciju, postao lagano ministrom izvanjskih posalâ, a konačno i prvim ministrom. Prem nije spadao k carskom dvorjaništvu, ipak je bivao po važnosti svoje službe u neposrednoj okolini cara. Sudeći prema pečatom (Schlumberger, Sigillographie 483 i si.) imao je njegov službeni biro: logothesion dva odijeljen ja : jedan za istok, a drugi za zapad. Logothet je osobito u 10. V- na zenitu svoje moći. Sr. Vogt, 164 i si., pa Schlumberger, o. c. 528. Kašnje se zove i naprosto logothet, ili veliki logothet. Sr. Reiske: De Caerim. (P. 114, 58). Sr. A. Semenov: Über Ursprung u. Bedeutung d. Amtes d. Logotheten in Byzanz. Byzant. Zeitschr. XIX. (1910), p. 440—449. — I kod Srba nalazimo za vrijeme cara Dušana logoteta. Cl. 24. zakonika Dušana (Ed Engel, p. 20; Ed. Miklošić: čl. 25; Ed. Stojanović: 51) veli: »Crkvami da oblada gospođini, can. i patriartha i logo*eù>, a im> nikto«. Logotet je bio državni kancelar; preko njega su išli svi vladalački poslovi. Sr. Novaković: Služba logoteta (ili velikog logoteta) u staroj srpskoj državi. Beograd 1886. Logotet je „milostnik" carev, to jest: »ima milost od vladaoca, da radi što u njegovo ime. Po tom je svjedok, da je kome učinjena milost, jer je učinjena preko njega«. (Daničić: Rječnik iz knjiž. starina srpskih, II. 66) On po tom odgovara kao današnji kontrasignator. (Novaković, 1. c. 7). Dosta primjera naći je u Zakonskim spomenicima srpskih država srednjega veka, prikupio i uredio St. Novaković, peta knjiga, Beograd 1912. 809 ) Zapovjednik federata — (poiSepaTot. To bijahu garde, kojim su pripadali stranci: hetairoi. Sr. Vogt: 354 i si., Bury: Imp. administrativ system, 107; History: 12. op. 3., 159, 228; Schlumberger, Sigillogr. 347; Prochiron: XI. 19., p. 81. Sr. De Caerimoniis, 299 (Patr. p. 976). Reiske (Patr. p. 114. op. 57.) veli: Erat Hetaeria militiae vel praesidii genus ad sacri corporis et palatii custodiam, ex sous alienigenis, ut Persis, Chagaris, Francis, Anglis conscriptum. Olim gentiles, schola gentilitium, auxilia palatina-faederati appellabantur . . . Erant autem tres hetaeriae: magna, media et parva. Magnae heteriarcha dicebatur magnus Helariarcha. Sr. njemački: Gesellen, Maten, Folgher. — Interesantno nam Liudprand (Leg. 45) pripovjeda, da je car Nikefor uhvatio 40 Magjara, koje je obuko u skupocijene haljine, da mu budu tjelesnom stražom. — Plaća ovih gardista bijaše relativno znatna, pa su sete službe'rado kupovale. Bury: History, 228, 5, 31 °) Parakoimomenos — high chamberlain. * u ) Proiovestiarios — keeper of the private Wardrobe. Bury, Hist. 124. Cf. Vogt: 79. * 12 ) Cf. Uspenskij: Voennoe ustrojstvo vizantinskoj imperii, u »Izv. rus. arh. inst«, VI., 1. p. 158. — Manojlović: Rad 186., p. 39. Bury: History, 225. i si.; Vogt: 353.
