VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 31
O Valja znati, da je srotstvo ovih Ibera ovakovo : Majka Davidova i Adranasija kuropalata, sadašnjega kuropalata Asotija, 190 ) bile su kćeri dvoje braće, to jest bratučede. A imao je Simbat, sin Davidov, za ženu kćer magistra Pankratija, oca Adranasija, sadašnjega magistra. A kad je ona umrla, uze Adranasij sestru Simbatija, sina Davidova. O Grad Adranuci je vrlo čvrst, ima veliki zid, 191 ) kao zemaljski grad (glavni grad xwpojroXiç). Tamo dolazi roba iz Trapezunta, Iberije, Abazgije i cijele zemlje Armenije i Sirije; a dobiva i silnu carinu od te robe. Teritorij pako grada Adranucija, to jest arzen, 192 ) velik je i rodan, pa je ključ Iberije, Abazgije i . . . Miskijaca. 193 ) O Blaženi car gospodin Roman posije patricija i drungara flote lu ) Konstanta, koji je u ono vrijeme bio protospatar i manklavit, 195 ) davši mu i odijelo 196 ) magistra, da učini magistrom Kurkenija Iberca. 1 kad je došao patricij i drungar flote Konstant do Nikomedije, dodje monah Agapije sin Kiminin, koj bijaše tada (na putu) u sveti grad radi molitve. 197 ) I kako je prolazio kroz Iberiju, navrati se u grad Adranuci. Patricij pako Asotij, i Kiskasi zvan bio je u neprijateljstvu sa svojim zetom Kurkenijem i prozbori ovako monahu Agapiju : »Zaklinjem te Bogom i moćju časnoga i životvornoga Krsta, da odeš u grad i da veliš caru, neka bi nekoga izaslao, pa da prime moj grad i da ga drži pod svojom vlašću«. I monah Agapije, došavši u grad, ispripovijeda caru, što mu reče patricij Asotij ili Kiskasi. Pošto 19 °) TOO àpTllOÇ 'AotUTtOO TOO XOOpOTCaXfXTOOl. m ) pairâuv fiiya. Ducange Gloss, bilježi riječ pomanov, i tumači: videtur expressisse nostrum „rampart" ita ut Castrum Adranuticum habuerit vallum instar magnae urbis. Sophokles u svom rječniku nema te riječi, a Meursius (Glossar, graeco-barbarum, Lugduni Batavorum 1614) bilježi: vox nondum mihi intellects, neque alibi adhuc lecta. Kumaniđes takodjer nema te riječi. Dielerich, Byzant. Quellen I. 50 ispravlja: ^&ndtiv u pajjumv bez tumača, dočim x/upôrcoXiç prevadja sa „Marktflecken". 102 ) Arapska riječ = zemlja. (Brosset, Add. p. 149, 6) Laskin: 169, op. 741. 193 ) Meursius drži, da je Mio^uJiv pogrešno mjesto Moa^i&v To je po Laskinu p. 169 op. 742 Samesho Gruzinâ, t. j. oblast Ahaleiha i gora Meska. U rukopisu je pred „Mishija" praznina, označena sa zvjezdicom. 191 ) Apou-fYâpioç TOÖ itXü»t|j.ou, dolazi u glavama 28., 46 i 51. Leo: Takt. c 19. §. 23. 195 ) MaYxXaßiTf]? clava armati, cuiusmodi erat cohors imperatoria, koji su nosili pozlaćene šibe (Scuticae deauratae), cf. gl. 51. Ducange: Gloss Gr. Sr. jošte: Dieterich: Hof leben in Byzanz, p. 68. op. 1. Kitoniten (xoiTtovwai) sind Kämmerer, Manglaviten Herolde. Protospatari, spatari i spatarokandidati su činovnici palatiuma. Vrlo poučno: Schlumberger: Sigillographie, 537. Reiske: Patr. CXII. p. 113, op. 56. naročito o pitanju, što „manclavium". 196 ) To je odijelo bilo ßpaßelov magistra. Sr. glavu 51. op. 2. — De Caerim. II. 52. p. 1304, 4 redak odozdo. W ) EO/TJC svexa — voti causa. Meursius.
