VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 186
186 pravnim djelima ostalih Zvonimirovih isprava. Ovdje je pravno djelo vrlo malenog značenja pa je ono i djelovalo na opremu isprave. 57 ) U obliku, koji ima ova isprava, ona je lijepo svjedočanstvo o Zvonimirovim ispravama iz stadija pripreme kancelarijske organizacije. Ne može se dovoljno požaliti, da nam, osim ove isprave, nije sačuvana nijedna druga Zvonimirova u svojoj prvoj opremi. Komparacija bi bila vrlo poučna. U uskoj je vezi s ovom ispravom isprava iste god. 1078., kojom se splitskoj crkvi dariva cetinska Županija. 58 ) Već su prije spomenute glavne oznake ove isprave, pa se sada možemo zadovoljiti time, da i njezin postanak dovedemo u vezu sa spremanjem Zvonimirove čvršće kancelarijske organizacije. Tradicija isprave nije ni najmanje povoljna. Nalazila se u kopfralnoj knjizi splitske nadbiskupije god. 1393. a njezin je original postojao god. 1396. i to kao membrana cum impressione unius sigilli cerei. Dan danas nemamo ni originala ni prijepisa nego se moramo zadovoljiti Luciusovim izdanjem. 59 ) Uz ispravu za splitske benediktinke i cetinsku postoje iz godine 1078. još neki tragovi, koji upućuju, da je Zvonimir u ovo doba mogao izdati još nekoliko isprava. Zadarskom je samostanu sv. Marije navodno potvrdio (ispravu Petra Krešimira o Točinji 60 ), a nekim županijama potvrdio njihove posjede 61 ). Same isprave nijesu ni sačuvane niti ih se može na bilo koji način rekonstruirati. U kasnijim ispravama sad se Zvonimirove isprave direktno spominju 62 ) a sad se upućuje na njegova pravna djela bez izričitog spomena isprava 63 ). Vrlo je lako moguće, da se u kasnije doba Zvonimirovo ime dosta zlorabilo. Pa ipak se može zaključiti, da je za Zvonimirova vladanja bila jedna perioda, kad su razna pitanja, koja se redovito rješavaju ispravama, stajala na dnevnom redu, pa je, dosljednom tome, došlo i doba, kad je kraljevskoj kancelariji trebalo dati neku jaču organizaciju. Na ovakovu jaču organizaciju upućuju dvije isprave iz god. 1083.; u njima se kancelar Teodor naziva sacerdos et 57 ) Bez značenja je ono, što govori Šišić, Povijest Hrvata za narodnih vladara str. 574 op. 47 o »historijskoj eksploataciji« — izraz, koji se uopće ne bi smio rabiti u povijesti, a pogotovo ne, kad je riječ o ispravama —. ove isprave i isprave Stjepana II. Da se obe isprave zapravo ni ne dadu »historijski eksploatirati« pokazao je i on sam; nikako ih nije »eksploatirao«, ma da to radi s ispravama do skrajnih granica, a i preko toga. 58 ) Doc. br. 99. 5fl ) ib. str. 118. 60 ) ib. br. 100. 61 ) ib. br. 103. 6S ) Smičiklas, Cod. dipl. II., str. 106, 293, III. str. 100. 63 ) Doc. br. 109, 110, 120, Smičiklas o. c. II. str. 211, 358, XIII. str. 69—70.
