VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 154
pismu od 4. listopada 1079., pogotovo jer je nekoć bio prisegao i vjernost papi, a sad eto hoće da oružje digne na papina štićenika. Stoga papa i veli u pismu »Vecelinu plemenitom vitezu« (Vezelino nobili militi): »Znaj, da ti se vrlo čudimo, što ti, koji si odavno obrekao (prisegao) vjernost Sv. Petru i nama, sada hoćeš da ustaneš protiv onoga, koga je apostolska vlast metnula za kralja u Dalmaciji. Zbog toga te opominjemo i u ime Sv. Petra naređujemo ti, da se ne usudiš više dići oružje na pomenutoga kralja znajući, štogod budeš učinio njemu, da ćeš bez sumnje (procul dubio) učiniti apostolskoj stolici. Ako li možda (forte) misliš, da nešto protiv njega imaš, treba da od nas izmoliš presudu i radije čekaš pravicu, negoli da se protiv njega oružaš i tako uvrijediš apostolsku stolicu. Ako li se zbog svoje nepromišljenosti ne pokaješ, nego se usudiš prokosno (contumaciter) raditi protiv naše zapovijedi, tada zacijelo znaj, da ćemo protiv tvoje drzovitosti izvući mač Sv. Petra, i ako se ne opametiš, njime kazniti i preuzetnost tvoju i svih onih, koji ti budu u tom poslu išli na ruku (qui tibi in ea re fauerint). Poslušaš li pak po razboru, kao što kršćaninu i dolikuje: tada ćeš kao pokoran sin polučiti milost Sv. Petra i blagoslov stolice apostolske«. 57 ) Premda se ne zna, koliko Je uspjeha imalo ovo pismo papino, i da li je uopće do kakvoga sukoba između Vecelina i Zvonimira došlo, ipak je ono karakteristično zbog tijesnih veza hrvatkoga kralja s papom, što napose izbija iz one rečenice, u kojoj papa Vecelina opominje, neka zna, da: štogod bude učinio njemu (Zvonimiru), da će zacijelo učiniti apostolskoj stolici —, jer je time papa Zvonimirovu i hrvatsku stvar smatrao i svojom stvari. No ni danas još nije potpuno utvrđeno, tko je upravo bio taj nemirni »plemeniti vitez Vecelin«. Po istraživanju Račkoga (Rad XXVIII. s. 174.—177.) Vecelin bi imao biti vojvoda istarski (machio Istriae), koji je upravljao također nutarnjom i srednjom Kranjskom. U novije pak doba dovode Vecelina u vezu s akvilejskim patrijarhom Henrikom (1077.—1084.), koji je, iznevjerivši se papi, pristao uz njemačkoga kralja Henrika IV., 58 ) te je poput svoga predšasnika vladao također u furlanskoj marci, Kranjskoj i Istri, a Vecelin bi imao biti bilo u Istri ili u Kranjskoj jedan od njegovih vitezova. 59 ) No ovo novije mišljenje 57 ) Rački: Documenta, s. 124. 68 ) O tom ukratko piše dr. Fr. Kos. (Gradivo za zgodovino Slovencev, knj. III. Ljubljana 1911. s. LVI. 204. i 206. ovo: »Kako se je patriarh v teku enega leta izpremenil, nam kaže Brixenska sinoda z dne 25. junija (1080.). Isti patriarh, ki je pred šestnajstimi meseci obljubu papežu Gregorju VII. pokorščino in zvestobo, je sedaj glasoval za to, da naj se odstavi«. Već mjeseca lipnja 1079. vrstaju anali akvilejskog patrijarhu Henrika medu pristaše kraljeve »Patriarcha autem caeterique regis familiäres ...« 5B ) Šišić: o c. 1925. s. 576. i 577.
