VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 153
153 je jasno, da je kninski biskup imao posjeda i zemalja po cijelom gotovo kraljevstvu hrvatskom, jer je bio kraljevski biskup, 53 ) pa je obilazio po državi s kraljevim dvorom. Pripadao je dakako dvorskim dostojanstvenicima, a njegova se jurisdikcija prostirala sve do rijeke Drave. Uza sve to kninski je biskup bio i kancelar kraljev, pa tako na pr. u ispravi Petra Krešimira od 1069. god. izdanoj u Ninu, kojom otok Maon dariva samostanu Sv. Krševana u Zadru, na koncu stoji: »Ego Anastasius... chroatensis episcopus et aule regis cancelarius, iussu et uoluntate predicti domini mei regis scripsi et confirmaui féliciter. 54 ) Sasvim naravno, da je svečanost pri posveti stolne crkve ovakova crkvenoga i dvorskoga dostojanstvenika, kakav bijaše biskup kninski, bila osobita i veličanstvena, a bio je kod nje nazočan i kralj Dimitrija Zvonimir odsjednuvši u svom tamošnjem kraljevskom dvorcu (in uilla regali). Pa upravo na dan posvete spomenute crkve Sv. Marije 1078. godine (in sollempnitate consecracionis ecclesie nostri episcopatus, sancte Marie) zamolila je kralja poglavarica splitskoga benediktinskoga koludričkog samostana imenom Marija s nekim još svojim sestrama za pomoć i zaštitu. Kralj je nato poslije izvršene svečanosti »po savjetu svih Božjih službenika i svojih plemića, koji bijahu došli na spomenutu svečanost« darovao splitskim benediktinkama zemljiište Pusticu u Lažanima, koje se nalazilo u blizini njihova samostana. 55 ) Ujedno je tad kralj Zvonimir potvrdio darovnicu, kako u ispravi ukratko stoji — »quam dedit noster antecessor, rex Cresimir, monasterio sante Marie, sito Jadre, de terris in Tochinia« —- koju je samostanu Sv. Marije u Zadru dao njegov prethodnik kralj Petar Krešimir za zemlju u Točinji. 56 ) ' • Budući da je kralj Dimitrija Zvonimir bio odani pristaša pape Grgura VII., dok su naprotiv velmože u susjednim pokrajinama njemačke države Istri, Furlanskoj, Kranjskoj i Koruškoj ponajvećma pristajali uz ljutoga protivnika papina njemačkoga kralja Henrika IV., to je baš s té susjedne strane i zaprijetila bila pogibao Zvonimirovoj državi. Pa kad se je već spremao na navalu protiv Zvonimira neki vitez Vecelin, koji je bio isprva pristaša papin â poslije privrženik Henrika IV., odlučno ga ukori papa Grgur VII. u 53 ) O tom veli splitski arhiđakon Toma (o. c. p. 45.) »Voluerunt etiam Chroatorum reges quasi specialem habere pontificem, petieruntque ab archiepiscopo spalatensi; et fecerunt episcopum, qui Chroatensis appellabatur, posueruntque sedem eius in campo, in ecclesia sancte Marie iuxta Castrum tiniense«. M ) Rački: Documenta, s. 72—74. 55 ) Rački: Documenta, s. 112. i 113. 56 ) Rački: Documenta, s. 67, 68. i 118. , /
