VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 121
121 planula je žestoka borba izmedju Hrvatske i Ugarske, koja se je završila tek zakonskim člankom 120. od god. 1715. 18 ) Po tom artikulu biše priznati sv; stariji hrvatski zakoni (pa i vjerski) bez obzira na to, da li su u skladu ili konkordanciji s ugarskim ili ne, samo ako su od kralja potvrdjeni; oni članci pak, koji nijesu od kralja još potvrdjeni, a hoće da vrijede kao zakoni, imadu se kroz godinu dana predložiti, da ih kralj ili potvrdi ili zabaci. U buduće pak mora se samomu kralju prepustiti, da stanovite nove članke sankcionira ili odkloni. Upirući se u artikul 120. hrvatski su staleži stali sada o tom raditi, da steku kraljevsku potvrdu za neke članke poslije dekreta Leopoldova od god. 1681., dakle za vrijeme od god. 1682.—1715. Na hrvatskom saboru, koji se je sastao u Zagrebu 6. studenoga 1715. pod predsjedanjem biskupa Esterhazyja kao banskoga namjesnika, stvoren bi ovaj (XI.) zaključak: »Recordantur domini status et ordines conclusions praeteritae diaetae Posoniensis, articulo centesimo vigesimo factae, quod nimirum statuta municipalia, quae hactenus authoritate regia confirmata non essent, suae maiestati regiae intra anni spacium praesentari debeant confirmanda. idcirco pro tali articulorum ab anno 1681. selectione et extractu ex libris regni, quo primum fieri poterit peragendo reverendissimus dominus Nicolaus Gotthall, abbas b. Helenaè de Podborie, lector et canonicus ecclesiae Zagrabiensis cum uno e graemio eiusdem capituli, generosi item Adamus Daniel Rauch vicebanus et Joannes Braniugh protonotarius regni, Georgius Czindery Varasdiensis, Christophorus Czernkoczy et alter Christophorus Schytaroczy, ac Sigismundus Rauch Zagrabiensis, nec non Ludovicus Vagich Crisiensis comitatus vicecomites, ac demum Joannes Hiacinthy comitatus Varasdiensis notar lus, non obstante unius vel alterius absentia deputantur, qui memorati domini taliter exsperatum negotium in futura prima congregatione re portabunt«. 19 ). Sabor je dakle izabrao veliku komisiju ili odbor od deset lica, da u što kraćem roku sastavi čislo saborskih artikula iz protokola posljednjih trideset i Četiriju godina, pa da taj svoj elaborat već na prvom budućem zasjedanju sabora staležima na odobrenje podnese. Komisija se je zaista taj put požurila tako, da je mogla još prije sastanka sabora poslati izabrane artikule u Beč, da ih kraljevska ugarska dvorska kancelarija prije prouči, te kralju na prihvat preporuči. Odbor je to povjerio zagrebačkomu kanoniku Gregoriju Colariću, koji je tada bio rektor hrvatskoga kolegija u Beču, te je ls ) Ibidem, str. 151—152. 19 ) Proth, reg. congreg. V., str. 166—167.
