VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)

Strana - 32

32 smiju nikad siliti Cvetkovićane na oranje i težačke poslove, već da ih imadu u njihovim starim slobodama štititi.

1

) Da i opet učvrste svoje medje prema Domagovićima, podastrli su Cvetkovićani 14. septembra 1550. Petru Erdödu u Jastrebarskom ispravu Franje Imprića od 15. februara 1543., kojom je uredjena medja Cvetkovića i Draganića prema Domagovićima. Ovu ispravu su u ime općine cvetkovićke Erdödu predočili župan cvetkovićki Matko Klopović i Toma Loparić. Petar Erdödy je ovaj medjašni list u cijelosti potvrdio.

2

) Čini se ipak, da je Petar Erdödy snovao, kako bi Cvetkovićane učinio što više potčinjenima svojoj vlasti i svomu držanju. Barem su to htjeli neki plemići, njegovi službenici, a zacijelo razni upravitelji njegovih dobara. Rekbi, htjelo ih se pokmetiti. Uz to je u jeseni god. 1552. buknuo užasan požar u Cvetkovićima, koji je uništio gotovo svu ljetinu. Ostali su bez živeža i gotovo izvrnuti očitom glađu. U tom teškom položaju dadoše se pod okrilje tadanjeg zagrebačkoga biskupa Pavla Gregorijanca. Plemenit taj biskup pisao je iz svoga dvora u Skalici (Szâkolcza) u nitranskoj županiji 29. decembra 1552. pismo Nikoli Olahu, biskupu jegarskomu, a podkancelaru kraljevom, neka bi se za „bjedne plemiće" Cvetkovićane zauzeo kod kralja, da ne propadnu i da ne postanu kmetovi.

3

) Kakav je uspjeh polučilo ovo pismo, ne znamo. Držimo ipak, da je položaj Cvetkovićana postao snošljivijim, a za cijelo doprinijele su tomu teške prilike, koje su snalazile našu domovinu. Te prilike su valjda zbližile prijateljskije Cvetkovićane i Erdöda, jer kako ćemo vidjeti, Cvetkovićani pomažu Erdödu. Neprilike s gradjanima jastrebarskim nijesu izostajale. Ovi uzeše svojatati posjede Cvetkovićana u šumi Luškoj Dubravi onkraj potoka Breznice te na zemljama i oranicama u Cabdinu. Za to su Cvetkovićani god. 1554. poslali svoje zastupnike Martina Bakšića i Gašpara Behalića u Zagreb, koji su 13. aprila protiv ovih svojatanja uložili pred zagrebačkim kaptolom svečani prosvjed.

4

) U toj razmirici pogledom na medje protiv gradjana jastrebarskih, nalazili su se i žitelji jastrebarskoga ladanja. Čini se, da su ovi, pak i Cvetkovićani hotjeli sami urediti i označiti medje prema posjedima trgovišta jastrebarskoga. Pak su prema tomu nešto i dokončali s njima. To nije bilo po volji Petru Erdödu, koji je iz Zelina 6. augusta 1554. upravio na plemiće Cvetkovićane i Ladanjce otvorenu zapovijed pod globom od 400 for., da ni u kojem slučaju ne smiju se upustiti u označivanje medja prema gradjanima ') Prijepis zagreb. kaptola od 27. jula 1572. u arhivu opć. Cvetkovići. 2

) Original u istom arhivu. 3

) Original u arkivu ostrogonskoga kaptola. *) Arhiv zagreb. kapt. Loc. cred. i Protoc. XXVII. p. 476.