VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)

Strana - 31

Vitkovića iz Cvetkovića i Jakoba sina Šimunova iz Jastrebarskoga. Ova dvojica su tada pošli sredinom preporne šume i ustanovili medju. Petar Erdödy odredi tada globu od 200 for. za svaku stranku, koja bi ikad ustanovljene medje povrijedila. Nu osim toga posvojeno je pod grad Jastrebarsko više zemalja cvetkovićkih. Bile su to neke oranice u Cabdinu, pak zemlje Duge njive uz modrušku cestu, ležeći s desna mostu na Rijeci (Podgorski potok). Radi toga posvajanja poslali su Cvetkovićani svoje izaslanike plemiće Tomu Loparića i Blaža Ciganića pred zagrebački kaptol, koji su ondje 6. maja 1544. uložili svečani prosvjed protiv toga.

1

). Izaslanici Cvetkovićana zamoliše takodjer mladoga Petra Erdöda, sina Petrova, da im te posvojene zemlje otpusti. On je doista to bez prigovora učinio, a ujedno odobrio medju u rečenoj šumi. Tom zgodom ustanovljena je i medja prema zemljama gospoštije i trgovišta jastrebarskoga. Medja je tekla ovako : Od potoka Okićnice k Ilovom brodu, te šumom k potoku Bukovcu. Dalje kroz neku šumu preko dva čreta zvana Grabrovac, od potoka Grabrovca k potoku Breznici nad hisom Lovre Vitkovića, od potoka Breznice kroz sredinu šume Cabdinske dubrave k potoku Cabdinu, k izvoru potočića Žitnjaka, a od ovuda k izvoru Cabdina. Od tuda tekla je medja prema jugu k zemlji Pribićkoj, te je lijeva strana spadala Cvetkovićima. Od ovuda prema zapadu k potoku Rijeki (Podgorsky), te ovim potokom gore do mostića i ceste modruške. Od ovuda prema zapadu po kraljičinom putu do križopuća iz Jastrebarskoga u Volavje. Od tuda prema zapadu do šume Rakitove, gdje prestaje medja trgovišta Jastrebarskoga, a počinje medja posjeda Crnilovca. Sav posjed na lijevo toj medji spadao je Cvetkovićanima. O tom važnom činu izdao je mladi Petar Erdödi u Jastrebarskom 22. marta 1550. posebnu ispravu.

2

) Petar Erdödi bio je kao i njegov pokojni otac plemenit, dobar i pravedan čovjek, koji je znao i hotjeo poštivati prava svojih susjeda. To je često pokazao Desinčanima pak i Cvetkovićanima. Nu razni službenici grada Okića i Jastrebarskoga počeli su od slobodnih ljudi tražiti razna podavanja i dužnosti, na koje njesu bili obvezani. Tako su počeli činiti i s Cvetkovićanima. Dakako to je bila velika povreda prava i slobode Cvetkovićana. Naročito su ih počeli siliti na radnje na polju, oranje i druge težačke poslove. To je bila dakako teška stvar za Cvetkovićane. Dne 2. augusta 1550. došla je gotovo cijela općina cvetkovićka u grad Jastrebarsko pred Petra Erdödya, te ga zamolila, da ih riješi tih nasilja. Svakako je Erdödy točno ispitao prilike Cvetkovićana, a kad je uvidio, da je opravdana njihova pritužba, odredio je, da službenici gradski ne 1

) Arhiv zagreb. kaptola: Loc. cred. Protocollum XXVIII. pag. 108., depos. u kr. drž. arhivu u Zagrebu. 2

) Prijepis u arhivu općine Cvetkovići.