VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)

Strana - 37

Kako su isprave kralja Petra Krešimira izdane raznim primaocima, čije boravište ne bijaše na jednom te istom mjestu, tako su i sačuvane u kopialnim knjigama raznih samostana. U spomenutom su Policorionu i druge isprave, koje se odnose na biogradske manastire. Tako je s ostalim kopialnim knjigama, u kojima se čuvaju isprave ovoga kralja, a te su : kopialna knjiga samostana sv. Marije u Zadru

1

), kopialna knjiga samostana sv. Krševana u Zadru

2

) i kopialna knjiga sv. Stjepana kod Splita

3

). Jedna je isprava transumirana u drugoj i to jednog drugog izdavača a jedna napokon, ako je i za nju slobodno rabiti naziv „isprava", stoji kao dodatak drugoj, opet drugog izdavača. Isprava kralja Petra Krešimira ima dakle ne samo kud i kamo više nego isprava drugih hrvatskih vladara, nego je i njihova tradicija prilično različita. Kad se medju njima našlo i falsifikata

4

), onda je svakako potrebito, da nastojimo sve ove isprave svesti na njihovu pravu mjeru i cijenu. Općenita slika isprava kralja Petra Krešimira, kakovu je dala njihova tradicija, odrazuje se u starijoj literaturi. Ivan Luchts u svom djelu De regno Dalmatiae et Croatiae (izdanje 1666) priopćio je deset njegovih isprava

5

) a Farlati u svom Illyricum sacrum ima već jednu više

6

). Kukuljević je najprije u svojim Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae izdao dvije

7

) a u svom Diplomatičkom zborniku ima ih već četrnaest

8

), dakle svakako više, nego što ih faktički ima. Rački se u doba, kad je izašao ovaj prvi naš diplomatički kodeks, već ozbiljno bavio hrvatskim ispravama iz dobe narodne dinastije, pa je u svojim člancima Istraživanja u pismarah i knjižnicah dalmatinskih (Rad 26, str. 153—118.), Hrvatska dvorska kancelarija i njezine izprave za vladavine narodne dinastije (Rad 35, str. 1—49.), Stari priepisi hrvatskih izprava do XII. vieka prema maticam (Rad 36, str. 135—164.) i u ocjeni Kukuljevićeva kodeksa (Rad 27. str. 194—211.) posvetio vrlo mnogo pažnje ispravama kralja Petra Krešimira. Njegova opažanja u ovim studijama i opaske uz pojedine isprave u zborniku Documenta upućuju često na razmišljanje o raznim pitanjima. Dok za razmatranje x

) Rački, ib. str. 166—168. 2

) Smičiklas, Cod. dipl. II., XVIII; Šišić, Priručnik str. 243-248. 3

) Rački, Rad 36, str. 138 — 148. *) Radić F., Može li se vjerovat u autentičnost Krešimirove listine privilegija rabskoj biskupiji. Starohrvatska Prosvjeta VII. (Knin 1903) str. 75—88. — Sufflay Milan, A kât arbei ikeroklevél. Szâzadok 39 (1905.) str. 297—319. — Šišić, Priručnik 637—640. *) Knjiga IL, poglavlje 8., str. 76., 77., 98., pog. 9., str. 82., pog. 15., str. 97., 98., 99., pog. 16., str. 104. i knj. III., pog. 12., str. 142. «) Svezak III., str. 138., sv. IV., str. 3. i 4., sv. V., str. 47.. 48., 49., 228., 229. i 604. 7

) Sv. I., br. 7. i 8. 8

) Sv. 1. br. 129., 135., 136., 140., 146., 148., 162—154., 157., 158., 165., 170. i 202.