ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 513
rafiju Jugoslavije, 25 svezaka Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940, te 12 milijuna tekstova koji se nalaze u Vjesnikovoj novinskoj dokumentaciji. U zadnjem dijelu rada osvrće se na pet bibliografija nastalih u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža: Bibliografiju rasprava, članaka i književnih radova, katalog zavoda, pseudonimarij, Građu za bibliografiju jugoslavenske periodike i Leksikon pisaca Jugoslavije. Na kraju, usputno, spominje najnovije preglede arhivskog i knjižničnog gradiva i bibliografija. Rad zaključuje uvjerenjem da će promjenom istraživačkih metoda doći i do oživljavanja starih i napuštenih istraživačkih postupaka koji će pridonijeti revitalizaciji tekstovnih korpusa predinformatiČkoga razdoblja. Jasna Ivančić nas svojim Katalogom retrospektivne bibliografije članaka Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža: ustroj i povijest nastanka upoznaje s glavnim izvorom podataka na temelju kojih su nastala sva dosadašnja leksikografska izdanja ovog Zavoda. Projekt stvaranja kataloga započet je 1950. i završen je 1953. godine pod ravnanjem idejnog stvaratelja Mate Ujevića, a sve u svrhu izdavanja Enciklopedije Jugoslavije. Katalog se sastoji od osam milijuna listića na kojima su popisana kulturna, politička, znanstvena i umjetnička događanja i zanimljivosti od kraja 18. stoljeća do 1945. godine iz novina, časopisa, zbornika i kalendara koji su izlazili na prostorima svih južnoslavenskih država. Članak nas, zajedno sa svojim slikovnim prilozima, detaljno upoznaje s postupcima rada na prikupljanju, lektoriranju, korigiranju, sortiranju, spajanju i usklađivanju podataka i informacija u katalog koji danas poznajemo. Osim očekivanog »proizvoda« iz navedenog projekta izašla su još tri sveska Anala Leksikografskog zavoda FNRJ i pseudonimarij koji čini svojevrsnu cjelinu s katalogom. U nastavku članka saznajemo ponešto i o osobama koje su radile na ovom projektu o osobama koje su se koristile krajnjim rezultatom projekta, te doprinosima koje je katalog dao stvaranju suvremenih enciklopedija i leksikona. Početkom 2007. godine započeta je digitalizacija listića kataloga, što predstavlja važan korak prema daljnjem očuvanju i mogućnosti njegova korištenja, ne samo kao izvora informacija već i kao važnog spomenika kulture. Slijedi članak Danijela Vojaka Percepcija romskog stanovništva u odabranim hrvatskim, britanskim i američkim leksikografskim djelima od 1880. do 2003. Dajući definiciju pojma leksikografija i povijesni pregled razvoja navedenih nacionalnih leksikografija, jasno predstavivši metode istraživanja, autor naglašava cilj koji želi postići ovim radom. Naime, on želi otkriti sličnosti i razlike u načinu percipiranja romske manjine usporedbom hrvatske s američkom i britanskom leksikografijom. Spomenuto vremensko razdoblja zato dijeli na tri dijela. Opisi Roma kao naroda, njihove kulture, povijesti, jezika, podrijetla, vjere i načina života se kroz sva tri vremenska razdoblja bitno ne razlikuju, dužina tekstova oscilira i u zadnjem razdoblju dolazi na neku konstantnu razinu. Autor dolazi do zaključka da se percepcija Roma kao pripadnika društva pozitivno počinje mijenjati poslije Drugog svjetskog rata, posebno u američkoj i britanskoj leksikografiji, te se za romski narod počinje koristiti i sam naziv Romi. U hrvatskoj leksikografiji se prati taj trend, pa se posebno ističu pomaci u navođenju bibliografije članaka s romskom tematikom te preciznije korištenje terminologije.
