ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 514
Četvrti rad ove cjeline čini Svemogući život i njegovo »značenje« kod Jakoba von Uexkülla Josipa Oslića. Rad je koncipiran tako da, osim osnovnih biografskih podataka o Jakobu von Uexküllu (1864.-1944.), biologu i filozofu, pruži sažeti i jasni uvid u osnovne karakteristike njegova učenja koje je podijeljeno na tri dijela, a objedinjuje se u nazivu fenomenologija. Tim terminom, autor smatra, najbolje se očituje posebnost Uexküllova rada koje se sastoji u pokušaju objedinjavanja njegovih bioloških postavki s filozofskim razmatranjima o fenomenima prirode i života te kategorije vremena i prostora. Njegova znanstvena stajališta su najbolje vidljiva kroz djelo Teorijska biologija i kroz stvaranje i djelovanje Instituta za istraživanje okoliša. U zaključku autor ističe Uexküllovo ekološko mišljenje o povezanosti života prirode i ljudi, povrijedivši jedno, nužno će doći do povrede drugoga. Peti članak ove cjeline predstavljaju Prijepori u interakcijskome pristupu pjesničkoj metafori. Prilog čitanju metaforike poljske pjesničke avangarde Tee Rogić Muse. Osnovnu bit ovog teksta čini analiza mogućnosti interpretacije metafore u pjesničkom tekstu i njezin odnos s ostalim dijelovima teksta, što autorica razmatra uz pomoć primjera iz suvremene poljske poezije. Započinje kratkim pregledom teorija o metafori od 60-ih godina 20. stoljeća do suvremenih teorija i pritom se posebno osvrće na teorije Maxa Blacka i M. C. Bcardsleya. Nastavlja s razmatranjem razina proučavanja metafore sa semantičke i semiotičke točke gledišta, te s konkretnim primjerima mogućnosti interpretacije metafore u pjesničkom tekstu. Zatim se osvrće na najnovije radove o metafori i novosti koje donosi škola Nova retorika. Na temelju provedene analize zaključuje da razumijevanje i interpretacija pjesničke metafore ovise o interakciji svih riječi u tekstu. Posljednji članak ove cjeline je Djelovanje Jugoslavenske radikalne zajednice u doba Banovine Hrvatske (1939.-1941.) Krešimira Regana. Članak je posvećen djelovanju stranke i njezinom utjecaju na politički vrh Kraljevine Jugoslavije u razdoblju od 1935. do 1941. godine, s posebnom pozornošću posvećenom hrvatskom dijelu Kraljevine i djelovanju stranke u vrijeme Banovine Hrvatske. U sedam poglavlja članak nudi pregled politike stranke i odnosa moći podijeljenih na razdoblja dvaju stranačkih vođa Milana Stojadinovića i Dragiše Cvetkovića. Stojadinovićevo razdoblje obilježeno je politikom nacionalnog jedinstva i državne jedinstvenosti usmjerena isključivo u korist srpskog dijela Kraljevine, dok Cvetkovićevo razdoblje obilježava dvojna politika. Ona koja ide u smjeru rješavanja hrvatskog pitanja i druga koja nastoji ugoditi željama Srba kako u Srbiji, tako u Hrvatskoj. Glavna razrada teme donosi prikaz burnih promjena te načina i sredstava djelovanja Jugoslavenske radikalne zajednice u i za vrijeme Banovine Hrvatske. Kraj članka predstavlja ocjena nemogućnosti stranke u rješavanju stigme »srpskih izdajica«. Zadnju cjelinu ovog časopisa čine prikazi najnovijih leksikografskih izdanja i knjiga. Tako nam Marijan Krivak donosi prikaz filmskog leksikona O kulturološkom značenju filmskog leksikona (uredili: Bruno Kragić i Nikica Grlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003.), Željko Tomičić donosi prikaz knjige Hrvatski povijesni atlas (priredili: Krešimir Regan i Tomislav Kaniški, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003.), dok Željko Pavić prikazuje opći religijski leksikon Filozoski aspekt općega religijskog leksikona (glavni urednik Adalbert
