ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 512
lićevog života, onodobne produkcije rječnika i leksikona, osnovnim podacima o njegovom rječniku te promjenama vezanim za pojedina slova u hrvatskom jeziku. Na stranicama koje slijede autor analizira rječnik s medicinskog stajališta i iz istog rječnika nam daje pregled tada poznatih dijelova ljudske anatomije, patoloških i neuroloških bolesti, očne i zubne patologije, a sve potkrijepljeno opisima bolesti i tada poznatim simptomima. Prema autoru, u rječniku se na posebno istaknutom mjestu nalaze navodi o kožnim promjenama i bolestima. Slijedi pregled liječničkog osoblja, najčešće obavljanih ranarničkih poslova, lijekova, ljekovitih biljaka i onodobnih institucija za liječenje. Kao posebnu zanimljivost autor ističe poznavanje danas aktualnih bolesti ženskog reproduktivnog sustava, bulimijc i raka. Kraj cijelog članka označava kratka analiza korištenja Habdelićevog djela od strane njegovih leksikografskih nasljednika. Treći po redu je članak Milice Mihaljević Problemi hrvatskog računalnog nazivlja (s jezikoslovnog motrišta), napisan s namjerom buđenja svijesti kod jezikoslovaca i informatičara o potrebi normizacije računalnog nazivlja. Zato članak i započinje nabrajanjem održanih seminara i predavanja na tu temu. U nastavku se autorica osvrće na pet načina nastanka računalnih naziva, a navedene natuknice razrađuje u potrazi za mogućim rješenjima i odgovorima. U narednih pet natuknica razmatra zablude koje stoje na putu normiranja navedenog nazivlja, a odnose se na razlike između hrvatskog i engleskog jezika te na neke specifičnosti unutar samog hrvatskog jezika. Na kraju još jednom poziva na što bržu suradnju navedenih profesionalaca s obzirom da se informatizacija i računalna pismenost sve više i brže širi. Ovu cjelinu završava članak Zeljka Pavića H ermeneutičko-logički aspekt tvorbe pojma u svojoj leksikografsko-enciklopedijskoj značajnosti. Osnovna poanta ovog rada je pokazati kako se tvori pojam, stoga autor ostvarivanju toga cilja posvećuje sedam poglavlja. Putem dedukcije misli i sudova donosi definiciju i prikaz tvorbe pojma, te na isti način analizira odnos pojma i riječi. Analizu nastavlja razmatranjem vremena i razloga tvorbe jezika, načinima stvaranja i nadijevanja imena te promišljanjima o važnosti simbolike Božjeg imena i njega kao najvećeg ljudskog autoriteta. Točka do koje na kraju svojih razmišljanja dolazi je odnos nacije i nacionalnog jezika. Svoje teorije potkrepljuje primjerima iz Biblije, Kurana i djela filozofskih pisaca i mislilaca, a navedena djela i autore koristi pri argumentiranju svojih zaključaka. Na kraju iznosi misao da je tvorba pojma raspeta između riječi koja prikazuje pojam i jezika iz kojeg pojam izvlači svoj smisao i značenje. Treća cjelina ovog časopisa posvećena je raspravama različite tematike i dijeli se na šest znanstvenih radova. Prvi je rad Filipa Hamcršaka Na Hergešičevu tragu kako utvrditi tekstovne korpuse novijega hrvatskoga predinformatičkoga razdoblja? Započinje definicijom tekstovnog korpusa i objašnjenjem razloga spominjanja Ive Hergešića, u nastavku navodeći njegove stavove o bibliografskim predradnjama. Na primjeru internetskih baza podataka CROSBI i CROLIST te internetskih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti autor daje pregled stanja hrvatskih tekstovnih baza podataka i načina na koje se one popunjavaju. Navodeći mane i prednosti, javnosti predstavlja malo poznatu i nedostupnu Bibliog-