ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 504

alnih izložbi: primjena XML procesiranja podataka za objavljivanje muzejskog sadržaja na web-u, trojice autora: Alija S. Elbekaija, Nicka Rossitera, Vassila T. Vassileva opisuje se prototip umetanja okvira organizacije virtualnih izložbi koji se koristi informacijama koje su dali muzeji u suradnji u obliku web službi. Prototip predstavljen u ovom radu u cijelosti je napravljen uz pomoć zajedničkih zaliha tehnologije za obradu XML podataka u Javi. Potom slijedi članak Predmeti prošlosti, priče za sadašnjost, u koautorstvu Sophie Baskogianni, Evangele Kavakli i Alexandre Bounia s Egejskog sveučilišta u Grčkoj kojem je cilj sudjelovati u dijalogu na temu sustava sadržajnog upravljanja za daljnji postupak obogaćenih muzejskih informacija. U članku se naglašava da se u sustavima upravljanja zbirkama koji se danas koriste izostavljaju važni i vrijedni interpretacijski podaci stvoreni svakodnevnim radom muzeja. Informatizacija mreže hrvatskih muzeja naziv je sljedećeg članka dvaju autora Mirne Simat iz MDC-a i Ozrena Harlovića iz poduzeća LINK 2 d.o.o. koji nas upućuju na novonastalu suradnju između MDC-a i tvrtke LINK 2, pod financijskom potporom Ministarstva kulture za godinu 2004. glede kompjuterizacije mreže hrvatskih muzeja s konačnim ciljem osiguravanja lakšeg pristupa informacijama o muzejskim predmetima u hrvatskim muzejima, a sve kroz sistematično preuzimanje hardware-a i software-a, njihove instalacije te kontroliranja (praćenja) obrade muzejskog fundusa. Sljedeći članak Državni muzeji u Berlinu (DMB) i njihov novi dokumentacijski sustav, Monike Hagedorn-Saupe i Axela Ermerta iz Instituta za muzeologiju u Berlinu, govori o upoznavanju i uvođenju zajedničkog dokumentacijskog sustava za sve muzeje. Takva je odluka donesena, između ostalog i zbog činjenice da bi ubuduće jedinstveno sučelje javnog pristupa omogućavalo lagano i sveobuhvatno pretraživanje muzejskog fundusa. U članku se nadalje prezentiraju sažetci do sada postignutih većih rezultata, problemi s kojim se susretalo te kratki pregled daljnjih postupaka. U članku Katalogizacija umjetničkih djela — vodič za opisivanje i vizualnu dokumentaciju, istih autora kao i u prethodnom članku, govori se o značajkama objavljenog vodiča te etapama njegovog nastajanja. Vodič je objavljen u tri dijela, a svrha mu je opisati, dokumentirati i uvesti u kataloge kulturna djela i njihove slike, njihove kopije, a sastoji se od devet poglavlja. Prema dogovorenoj Europskoj platformi za digitalizaciju kulturnoga i znanstvenoga nasljeđa Minerva - ministarska mreža za vrednovanje aktivnosti u digitalizaciji naziv je članka autorice Giuliane de Francesco iz Ministarstva kulture i kulturne baštine u Rimu koji opisuje dotični projekt pod imenom MINERVA kojeg je financirala Europska komisija IST programa. Stvorena je mreža ministarstava Europske unije i drugih organizacija koje su zadužene za kulturnu politiku i programe, koja je otvorena zaprimanju novih zemalja i novih sektora građanskog društva. Slijedi članak Informacijske tehnologije u ruskim muzejima: tradicionalni i suvremeni pristupi, Leva Y. Nolla iz Nacionalnog umjetničkog muzeja »A. S. Puškin« u Moskvi u kojem se razmatraju dva pristupa informacijskim tehnologijama. Prvi pristup IT-u kao alatu za unapređenje procesa obrade muzejskih zbirki za osob-