ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 505

lje muzeja (tzv. unutarnja uporaba - »Internal use«, »Traditional approach«) i drugi pristup informacijskim tehnologijama kao alatu za stvaranje suvremenog pristupa kulturnoj baštini za javnost (»usluga za javnost«, »suvremeni pristup«). Unutarnja uporaba računalnog programa je u početku bila samo za svrhu davanja odgovora muzejskim stručnjacima, pa su sustavi informiranja o muzejskim zbirkama bili orijentirani prema internoj upotrebi. Usluga za javnost sastoji se od virtualne prezentacije, a prva takva pojavila se u Rusiji 1990-ih godina. Takvim pristupom želi se prezentirati rusko kulturno nasljeđe u cijelosti. Alexandra Pan iz Južnog Tirola u svom članku Katalogiziranje kulturnih dobara Južnog Tirola iznosi potrebu ujednačene registracije i katalogizacije pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara u Južnom Tirolu kao i njihovu zaštitu i čuvanje. U članku zanimljivog, ali i pomalo konfuznog naziva Brzo i jednostavno ili složeno i profesionalno, autorica Sylvia Mader iz Innsbrucka iznosi probleme austrijskih malih muzeja prilikom unosa podataka, koji su nastali uslijed nedostatka profesionalnog, stručnog osoblja u tim muzejima. Iz Centra za očuvanje nasljeđa, Nacionalnog odbora za očuvanje nasljeđa iz Singapura, Faith Teh Eng Eng, u svom članku pod nazivom Kustosov izazov: standard za dokumentiranje u muzejima za sve? Iskustva Centra za očuvanje nasljeđa (HCC), Singapore prezentira sve teškoće s kojima se trebalo suočiti prilikom stvaranja standarda dokumentiranja za sve zbirke unutar jedne baze podataka te kompromis koji je postignut u procesima pregovaranja. Povijesni arhiv Egejskog mora - Ergani: dokumentacija, upravljanje i publikacija resursa kulturnog nasljeđa na semantičkoj mreži, naziv je članka četvorice autora: Vagelisa Stournarasa, Georgea Papanagiotoua, Christisa Konnarisa i Efthimiosa C. Mavrikasa iz Povijesnog arhiva Egejskog mora - Ergani, Grčka. U svom radu njih četvorica predstavljaju Povijesni arhiv Egejskog mora, njegove arhivske izvore i načine na koje se koriste materijali putem Semantičkih mrežnih tehnologija i alata za dobrobit šire zajednice korisnika i istraživača. Mikica Maštrović iz Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u članku naziva Dokumentiranje, izlaganje i predstavljanje Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice vrlo istančano i specifično naglašava što je sve potrebno da bi se u okvirima forme i sadržaja opisalo vizualno djelo, a da bi se to uspjelo jako su važne semantičke teorije u umjetnosti i jezikoslovlju kao i neke teorije klasifikacije. Sljedećim člankom naziva Ferdo Goglia i Zvonimir Wyroubal - začetnici sustavne restauratorske dokumentacije u Hrvatskoj, autor Denis Vokić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu detaljno prezentira opus i velika postignuća dvojice zagrebačkih restauratora Ferda Goglie i Zvonimira Wyroubala, njegovog nasljednika na polju restauratorsko-konzervatorske struke u kontinuitetu od 1916. do 1942. godine. Lana Križaj iz Ministarstva kulture, Uprava za kulturni razvitak i kulturnu politiku u Zagrebu, autorica je članka Informacijski sustav kulturne baštine RH Teuta u kojem opisuje stvaranje spomenutog sustava kako bi se osigurala učinkovita zaštita