ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 503

Autorica Mirna Willer iz NSK-a u Zagrebu u svom članku Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u globalnoj informacijskoj infrastrukturi - hrvatska iskustva tijekom godišnjih seminara opisuje ciljeve navedenog seminara kojeg već osam godina organiziraju Hrvatsko arhivističko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko muzejsko društvo i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz druge značajne suradnike i koorganizatore. Glavni cilj seminara je istraživanje teorijskog okvira moguće suradnje triju sektora, upoznavanje sa suvremenim informacijama i komunikacijskom infrastrukturom, standardima i vodičima kao osnovama informiranja i temeljima za suradnju. Člankom Web stranica CIDOC-a - analiza slučaja o ponovnoj upotrebi informacija, autor Richard Light želi naglasiti poteškoće prilikom održavanja internetske stranice CIDOC-a, koja ovisi o dobroj volji jednog člana koji stavlja nove sadržaje te o drugim članovima koji prikupljaju značajne materijale za Internet. Light problem pronalazi u činjenici što se sadržaj internetske stranice ne može koristiti za druge namjene kao, na primjer, za tiskane publikacije. U ovom radu autor opisuje i trenutne, sadašnje napore i trud prilikom ponovnog uspostavljanja CIDOC web stranice na način da bi postala djelotvoran izvor informacija za svoje korisnike-članove CIDOC-a. Sljedećim nam člankom naslova Kulturne mreže i kulturni portali nova infrastruktura kulturnog sektora, Aleksandra Uzelac iz Instituta za međunarodne odnose (IMO) u Zagrebu želi prikazati analizu četverogodišnjeg iskustva glede rada portala i razvoja službi koje bi definirale ulogu portala danas, je li portal ostvario uspjeh u poticanju suradnje između profesionalaca, stručnjaka u kulturi te je li se uspjelo ustanoviti kakav je odnos uspio ostvariti sa svojim korisnicima. Uz pregled samog projekta, ovaj rad sadrži i elemente za njegovo ocjenjivanje, vrednovanje u smislu promjena na Hrvatskom kulturnom portalu u četiri godine djelovanja projekta. Zatim slijedi članak Muzejski dokumentacijski centar i njegovi korisnici, Višnje Zgage iz MDC-a, Zagreb, u kojem je autorica dala kratak rezime povijesti, svrhu i rad Muzejskog dokumentacijskog centra, povodom 50. godišnjice njegova djelovanja. Oreste Signore iz Instituta za znanost i informacijske tehnologije »A. Faedo« u Pisi, u radu Ontološki pristup muzejskim informacijama govori o usklađivanju ponuđenih podataka iz društava bogatog kulturnog nasljeđa i strukturalnog modela aparature prilagođenog mentalnom sklopu i interesima korisnika koji bi im mogao pomoći pri lakšem pronalasku željenih informacija. Prema autoru, cijeli bi proces trebao biti poduprijet upravo ontološkim pristupom. Sličnom tematikom bavi se i trojac u sastavu: Efthimios C. Mavrikas, Evangelia Kavakli, Nicolas Nicoloyannis u članku Priča između redaka: istraživanje zbirki dokumenata o kulturnoj baštini distribuiranih online korištenjem metoda na bazi ontologija u kojem se predstavlja semantički postojan okvir za prisutnost zbirki dokumenata kulturne baštine na internem, koja je postavljena u centar komunikacijskog procesa te podržana modelom zajedničkog znanja koje treba biti svima dostupno. Martin Doerr, Athina Kritsotaki i Stephen Stead u članku Tezaurusi povijesnih razdoblja - prijedlog za standardizaciju prezentiraju razvoj metodologije za stvaranje višejezičnog tezaurusa (imena) razdoblja temeljenih na CIDOC-ovim specifikacijama, arheološkom zaključivanju i računalnoj znanosti. U članku Okvir rada virtu-