ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 502
Sljedećim člankom Primjena Univerzalne decimalne klasifikacije u knjižnici Studija socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, autorica Ksenija SvendaRadeljak navodi specifičnosti znanstvenog područja socijalnih djelatnosti, opisuje početke i današnje stanje primjene UDK pri sadržajnoj obradi građe u dotičnoj Knjižnici. Aida Slavić sa Universitiy College London u svom članku pod nazivom Razina korištenja UDK u knjižničnim OPAC-ima Pilot istraživanje 2004.-2005. prikazuje rezultat istraživanja o učestalosti korištenja UDK u pretraživanju i pregledavanju knjižničnih kataloga dostupnih na Internetu u tijekom 2004.-2005., u sklopu kojeg se promatralo 30 OPAC-a iz 22 zemlje koji predstavljaju uzorak od 5 institucijskih i 10 komercijalnih knjižničnih sustava, a promatrane su komponente sučelja za pretraživanje: pristupnice UDK, pretraživanje, pregledavanje i prikaz rezultata/zapisa. Naposljetku je uradak Jelice Leščić, Univerzalna decimalna klasifikacija: prilog za bibliografiju. Njome su obuhvaćeni radovi hrvatskih i stranih autora o Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, koji su objavljeni u hrvatskim i stranim stručnim časopisima, a što, prema riječima autorice, uvelike svjedoči o upoznatosti sa suvremenim tokovima daljnjeg razvoja UDK i korištenja (online Internet) te nastojanjima da se u njih uključimo. Snježana Šute Muzeologija, 41/42(2004/2005) Tema ovog broja glasi Dokumentacija i korisnici. Međutim, osim navedene glavne teme u časopisu se, kao svojevrsne podteme, obrađuje sljedeće: CIDOC-ovo radno otvorenje; Dostavljanje informacija korisnicima; Modeliranje podataka i standardi; Mrežni projekti kulturne baštine; Katalogizacija kulturne baštine; Konzervatorska i restauratorska dokumentacija; Digitalno očuvanje; Zbirke online; Multimedijalni proizvodi te Usluge. Na kraju časopisa nalazi se abecedni popis svih autora objavljenih članaka. U glavnoj tematskoj skupini slijede članci redom: Dostavljanje informacija o zbirkama korisnicima, autora Andrewa Robertsa iz Muzeja Londona, u kojem nam prikazuje analizu različitih kategorija korisnika kolekcija zbirki i različitih načina na koje se informacija može iskoristiti. Shodno tome prikazuju se dvije studije iz Muzeja Londona. U članku Patricie Young iz Informacijske mreže Kanadskog nasljeđa (Canadian Heritage Information Network - CHIN), pod nazivom Učenje, širenje znanja i surađivanje: CHIN-ovo iskustvo opisuje ponašanje publike tj. korisnika u interakciji s Virtualnim muzejem Kanade (Virtual Museum of Canada), a u osnovi se opisuje radni model Informacijske mreže Kanadskog nasljeđa koja broji preko tisuću učlanjenih muzeja diljem Kanade. U Članku su predstavljeni primjeri rada CHIN-a.
