ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 494
Der Archivar, 60, 2-3(2007) Središnja tema drugog broja časopisa Der Archivar u 2007. godini, postupak je masovne neutralizacija zapisa na kiselom papiru. Prednosti i nedostatke navedenog postupka, u svom prilogu, na temelju iskustva Zemaljskog arhiva NordrheinWestfalen obrađuje Marcus Stumpf (Massenentsäuerung im Landesarchiv Nordrhein-Westfalen - Erfahrungen mit dem Neschen-Verfahren), dok slično iskustvo jednog od najpoznatijih gospodarskih arhiva Njemačke - Arhiva Krupp u vlasništvu zaklade Alfred Krupp von Bohlen i Halbach, opisuje Ralf Stremmel (Massenentsäuerung: Möglichkeiten und Grenzen). Napominjujući da je kiseli papir posljedica industrijske proizvodnje papira na bazi drvenjače (u Njemačkoj od sredine 19. st. do nakon Drugog svjetskog rata, a na području istočne Njemačke i do raspada Njemačke Demokratske Republike), kada sc u papirnu masu dodaju ljepila, punjenja i sredstva za bijeljenje, koja su ili kisela ili njihova razgradnja daje kiseline, obojica autora u svojim prilozima ističu da je zbog manje kvalitete i trajnosti navedenih podloga ugroženo očuvanje velikog dijela pisanog gradiva Njemačke (oko 60 milijuna knjiga i oko 750 d/km arhivskoga gradiva, u postocima za arhivsko gradivo iznosi 60-70 %, za knjižno još i više). Prva postrojenja za neutralizaciju velikih količina knjižnoga gradiva predstavljena su 1991. u Frankfurtu na Majni, a za neutralizaciju arhivskoga gradiva 1992. u Državnom arhivu Bückeburg u Niedersachsenu (postrojenje je 1996. privatizirano preuzela gaje tvrtka Neschen AG). Od 1997. godine pokrajina Nordrhein-Westfalen izdvaja određene iznose za zaštitno snimanje arhivskoga gradiva i masovnu neutralizaciju zapisa na kiselim podlogama. Izbor gradiva određuje se prema listama prioriteta, nakon čega se pristupa opsežnim pripremama (čišćenje gradiva, folijacija, restauratorski radovi, razvezivanje uvezenoga gradiva (što se u pravilu pokušava izbjeći) i njegovo naknadno uvezivanje) te procjeni mogućih negativnih posljedica postupka (promjene u bojama, izbljeđivanje, prelijevanje, izobličavanje, naknadni otisci, moguća mehanička oštećenja) i to provođenjem proba i stalnim mjerenjem pH vrijednosti. Naravno da sve ove projekte ugrožavaju već poznati problem racionalnog korištenja ograničenih financija, te nedostatak prostora i osoblja. U Povijesnom arhivu Krupp, utemeljenom 1905. godine (8 d/km gradiva - najstariji zapisi potječu iz 16. st.), počeo je 2002. rad na projektu za zaštitu gradiva (mikrofilmiranje, restauriranje i masovna neutralizacije zapisa na kiselom papiru). Nakon pet godina rada na projektu dobiveni su dovoljno reprezentativni rezultati. Gradivo je bilo izabrano na temelju lista prioriteta (znanstvena i kulturna vrijednost gradiva, stupanj korištenja i oštećenja), a plan je do 2007. godine predviđao obradu 550 d/m gradiva nastalog između 1850. i 1975. Razlozi zastoje količina obrađenoga gradiva u navedenom roku iznosila 305 d/m višestruki su: pripremom gradiva utvrđeno je daje 66% gradiva oštećeno zbog nezadovoljavajućih uvjeta pohrane i čuvanja, čestog korištenja (mehanička oštećenja) i raspadanja kiselog papira, tako da su masovnoj neutralizaciji, uz čišćenje, uklanjanje metalnih dijelova, kartoniranje u
