ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 476
Stuart Orr, voditelj Odjela za registraturno i arhivsko gradivo Europske središnje banke u Frankfurtu, autor je članka: Spisovodslvene klasifikacije temeljene na funkcijama: Jesu li funkcionalne? (Functions-based Classification of Records: Is it Functional?), str. 44-96. U prvome dijelu članka autor propituje pojam funkcionalne klasifikacije kojoj je data posebna važnost usvajanjem australskog spisovodstvenog standarda AS 4390 1996. godine. Odatle je preuzet kao temeljni pojam međunarodnog spisovodstvenog standarda ISO 15489, a naročito je populariziran na anglosaksonskom području (Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija). Orr se vraća ishodištima, tj. osobama i radovima u kojima se ideja funkcionalne klasifikacije nazire ili po prvi puta pojavljuje, no često puta povezana s pojmom organizacijskog ustroja kao ishodišta funkcija: Van Riemsdijku, Arnoldu Van Laeru, Posneru, H. Jenkinsonu, M. Cross Norton, Schellenbergu, ali i onima kod kojih se funkcija izričito odvaja od organizacijskog ustroja, kao primjerice kod Helen Chatfield. Svi su se navedeni autori bavili tim pitanjima sa stajališta arhivske struke, da bi se od 1980-ih tematika funkcionalne klasifikacije pojavila i u tekstovima koji se izvorno bave spisovodstvom, te je konačno uslijedilo usvajanje spisovodstvenih standarda koji se temelje na tome pojmu. Orr razlaže i pitanje metodologije koja se oblikovala u okvirima novog pristupa klasifikaciji, te pitanja strukture klasifikacije, broja razina i slično, o kojima je bilo dvojbi. U drugome dijelu rada izložio je rezultate istraživanja provedenog 2004/2005. među teorijskim stručnjacima za pitanja spisovodstva, ali i nositeljima spisovodstvenih programa s područja Europe, Sjeverne Amerike i Australoazije, provedenom po modelu Delphi, na uzorku od 23 ispitanika-teoretičara i 25 ispitanika-praktiČara (ukupno 48 osoba). Oni su se očitovali na 13 postavljenih pitanja (teza) o učinkovitosti funkcionalne klasifikacije, te su njihovi odgovori razvrstani prema tome iz kojega je okruženja osoba - iz teorijskog ili praktičnog - a zanimljivo je učestalo veoma različito ocjenjivanje pojedinih pitanja: razlike u ocjenama se kreću od 50% naviše, u korist skupine stručnjaka. Najviše povjerenja u obje skupine postigla je teza o stalnosti funkcija naspram organizacijskih promjena (100% naspram 56%), a slično je prošla i teza o jednostavnijem prenošenju funkcionalno organiziranih dokumenata iz jedne ustanove u drugu, zbog preustroja (91%:44%), dok je teza o većoj informacijskoj i dokaznoj vrijednosti spisa povezanih s poslovnim kontekstom izazvala nešto veću podozrivost praktičara (100%:36%). Najslabije su prošle teze o izbjegavanju duplikatnosti dokumenata unutar ustanova koje ih funkcionalno klasificiraju (61%:24%), teza o tome da je lakše dokumente uvrstiti u funkcionalnu klasifikaciju kod nastanka (56%:24%), te da takva klasifikacija pomaže distribuciju odgovornosti za skupine dokumenata (56%:20%), kao i raspodjelu dokumenata u obradu (47%:20%). James Curall, Michael Moss i Susan Stuart, svi troje iz Glasgowa, autori su članka Privilegiranje informacija je neizbježno (Privileging Infromation is Inevitable), str. 98-122, u kojemu polaze od teze da su knjižnice, arhivi i muzeji zadugo prikupljali isključivo gradivo čija je fizičnost nepobitna primarna osobina i prema njemu gradili formalnu ili neformalnu akvizicijsku politiku. Aktivnosti vezane uz odabir po svojoj prirodi privilegiraju neke informacije, a vrednovanje, koje se nalazi u podlozi odabiranja, društveno je uvjetovano. To je stajalište koje dobiva novo značenje u digitalnome svijetu, u kojemu se mijenja pojam zbirke. U digitalnom
