ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 477

svijetu korisnicima nije problem stvoriti vlastite zbirke iz najrazličitijih izvora, od onih koje su odabrali profesionalni kustosi i informacijski stručnjaci do onih koje su nastale učestalošću upita tj. kriterijem korisničkih upita i broja pristupa koji provode drugi ljudi. Razvoj ovakvih ideja važan je dio postavljanja digitalnih ili hibridnih knjižnica na čvrste temelje, uza što je važno i da informacijski stručnjaci uče jedni od drugih, usvajajući različite pristupe opisu i diseminaciji informacija. Ne shvatiti to značilo bi gurnuti informacijske stručnjake na margine korisničkih očekivanja. U članku Za ljubav igre: Etnografska analiza arhivske korisničke službe (For Love of the Game: An Etnographic Analysis of Archivál Reference Work), str. 124143., autorica Cirian B. Trače, koristeći metodu etnografskog terenskog rada (engl, naturalistic research), koje se usredotočuje na opis, a ne na interpretaciju društvenih fenomena, proučava interakciju korisnika/istraživača (»Bernard«) i djelatnika korisničke službe (»Joe«) u jednom sveučilišnom arhivu. Temeljem intervjua dolazi do pojmova i podataka bitnih za istraživanje - do pojma »dobrog« naspram »laganog« pitanja, te artikulacije »dobrog« pitanja, prema tome kako ga doživljava djelatnik korisničke (referentne) službe (»Joe«). On, kao osoba specifičnog temperamenta i osobnosti - sklon komunikaciji i interakciji s drugim ljudima - definira »dobro« pitanje kao pitanje koje je poticajno za komunikaciju i razmišljanje, pri čemu dolazi do razmjene znanja i širenja spoznaja na obostranu korist. Bit ovog istraživanja nisu definitivne spoznaje, jer ono je preliminarno i opsegom je ograničeno, već da se pokaže u kojoj mjeri i na koji način jedan djelatnik referentne službe kreira značenje i važnost svojega posla. Kad mu je postavljeno pitanje o tome što čini dobrog referentnog arhivista, sam je naveo 3 stvari: poznavanje fondova, vještinu komuniciranja, sposobnost da se ljudima nepristrano pomogne, no njegova mentorica (»Elaine«) tome je pridodala zapažanje o ljubavi prema poslu, koja daje specifičnu kvalitetu njegovome radu. Uloga konteksta u održavanju znanja o radioaktivnom otpadu (The Role of Context in Sustaining Knowledge of Radioactive Waste), str. 144-161., rad je Gavana Mc Carthyja u kojemu on, kao osoba s iskustvom rada u arhivu znanosti i tehnologije, opisuje projekt u koji je uključen 2002. godine, tj. svoja zapažanja o susretima u organizaciji Međunarodne agencije za atomsku energiju, na kojima su stručnjaci različite provenijencije raspravljali o pitanjima prijenosa informacija budućim naraštajima u vezi sigurnog odlaganja opasnog radioaktivnog otpada. Rajka Bućin Archivál Science, International Journal on Recorded Information, 3-4(2006) Ovaj Archivál Science posvećen je radovima Druge internacionalne konferencije o povijesti arhivskih fondova i arhiva (ICHORA-2), održane 31. kolovoza - 2. rujna 2005. godine s temom: »Arhivski afiniteti. Prilagodba i usvajanje arhivskih kultura«. Konferencija se fokusirala na interkulturalnc i nacionalne utjecaje na čuva-