ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 475

povijesti, a u svojim se nastojanjima nadahnula mišlju E. Ketelaara, koji je napisao da niti jedna zemlja ne postaje uistinu demokratskom dok svi njezini stanovnici ne dobiju mogućnost objektivnog upoznavanja vlastite povijesti. Članak ukazuje na neke tragične momente iz povijest aboridžinske zajednice, proizašle iz službene politike, primjerice na izdvajanje djece iz obitelji i njihovo smještanje u nove sredine, bez podataka o podrijetlu (tzv. »stolen generations«). Takva je praksa vladala do 1960-ih, a jedini izvori o tome su upravne naravi. Interes za njima nastao je među pripadnicima zajednice nakon promjene vladine politike, poglavito od sredine 1990ih, jer su pojedinci zainteresirani za upoznavanje svojih korijena. Arhivi su se, zbog svega što čuvaju, pokazali važnim izvorom i za proučavanje jezika i kulture domorodaca, jer dokumenti bilježe i takve stvari. Zbog osobnih podataka i općenito njihove osjetljivosti, politika pristupa ovim dokumentima bila je predmetom više vladinih dokumenata i raznih skupova tijekom posljednjih desetak godina. Godine 1996. Australsko arhivističko društvo (ASA) donijelo je deklaraciju o arhivskim uslugama namijenjenima domorodačkoj zajednici, smatrajući da treba povesti računa o uvredljivo intoniranim dokumentima, ali i omogućiti pristup povijesnom nasljeđu i iskustvu Aboridžina. Iste godine osnovana je posebna ASINA interesna grupa za domorodačka pitanja, 2003. održan je nacionalni forum o pristupu domorodačkim podacima, 2004. Australoazijsko arhivsko vijeće donijelo je deklaraciju o pristupu domorodačkim dokumentima, a iste godine tiskalo je i brošuru o tome (Putovi prema prošlosti budućnosti) itd. Na kraju članka donijet je pregled elektroničkih adresa na kojima se mogu naći arhivske teme vezane uz domorodačku povijest. I drugi rad, s naslovom Domorodačko spisovodstveno i arhivsko gradivo: Uzajamne obveze i izgradnja povjerenja (Indigeonous Records and Archives: Mutual Obligations and Building Trust), str. 32-43., čija je autorica dr. Lynette Russell, ravnateljica Centra za australske domorodačke studije, posvećen je temi domorodačkog arhivskoga gradiva, s naglaskom na izgradnji povjerenja stanovništva prema arhivima, kao državnim institucijama. Naime, kako se vidi iz uvoda, represivne mjere i nadzor koje su vlasti provodile nad domorodačkim stanovništvom tijekom razdoblja od 150 godina, bitno su utjecale na percepciju koja postoji među domorodačkim stanovništvom u odnosu na državne institucije. Pored toga, pravo glasa domorocima je dato tek 1962. godine (u državi Queensland 1996.), a 1975. godine donijet je rasni zakon, temeljem nekoliko godina ranije provedenog referenduma. S obzirom na to, značajna promjena službene politike od 1990-ih nije dostatna sama po sebi, pa je, kad se radi o arhivskome gradivu, cilj projekta, pokrenutog pod nazivom Povjerenje i tehnologija: Izgradnja arhivskih sustava prilagođenih domorodačkom usmenom pamćenju (Trust and Technology: Building archivál Systems for Indigenous oral memory), pokrenuti povjerenje prema arhivskim ustanovama, ali i utvrditi potrebe domorodačkog stanovništva, educirati ga za korištenje i osposobiti za profesionalno bavljenje arhivskim gradivom. Jedno od područja s kojim ovaj projekt počinje jeste, nakon što jc utvrđen njegov nepobitni značaj za domoroce, utvrditi mogućnosti inkorporiranja usmenog pamćenja ili usmene pripovjedačke tradicije Aboridžina u postojeći arhivski sustav.