ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 39
Mjere Mijata Novaka na uređenju pisarnice Mijat Novak, nastupajući za voditelja pisarnice Banskoga vijeća, još je 16. studenoga 1848. tražio da se promijeni nekoliko stvari u dotadašnjem poslovanju, očito smatrajući da ih nije na odmet ponoviti, iako su bile definirane Osnovom. 47 Prije svega tražio je da se pridošli predmeti (exhibita) iz ruku banskoga namjesnika ili ovlaštenih članova odsjeka, prije upućivanja na rad unutar odsjeka, predaju u pisarnicu za upisivanje u glavni zapisnik (protokol), odakle bi ih on, kao voditelj, bez zadržavanja (štentanja) proslijedio odsjecima. Kao drugo tražio je da se promijeni dotadašnja praksa odašiljanja riješenih spisa iz ustanove ravno s odsjeka, zahtijevajući da se svi spisi (sva pisma) koji pripadaju istome predmetu, zajedno s prilozima te od načelnika potpisanim i ovjerenim konceptom (slogom), dopreme u pisarnicu na prijepis i ovjerovljenje pečatom (a ne više kod odsekah pišu, pečate i odpremaju). Kao zaključak ovoga rečeno je da će do daljnjega (za sad još) riješeni spisi biti vraćani odsjecima na čuvanje. I konačno, kao treće tražio je da se pisari i početnici, koji su do tada bili zaposleni na odsjecima, premjeste u pisarnicu te se za to pozvao na osobe navedene u ranije sastavljenom pregledu suradnika Banskoga vijeća (N 541/1848): Hržić Simu, Petrović Antuna, Popović Iliju i Sinković Ladislava, koji su se ondje trebali pridružiti već ranije imenovanom pisaru Eugenu Kvaterniku i početniku Anti Gunjariću. I kasnije je njegova uloga bila značajna u organizaciji rada pisarnice, poglavito u pitanjima personala i skrbi o tekućim financijskim potrebama. 48 Franjo Kukuljević kao ravnatelj pisarnice U siječnju 1849. godine, kod donošenja odluke o imenovanju Franje Kukuljevića na mjesto ravnatelja središnje pisarnice Banskoga vijeća, od njega se tražilo da podnese popis zaposlenih u pisarnici i da se očituje novom osnovom ustroja pisarnice. 49 Kako se vidi iz sačuvanih dokumenata, to se od njega tražilo radi rješavanja sporosti u provođenju uredskih postupaka, zbog čega su se nakupljali neriješeni predmeti. U svome izvješću Kukuljević je primijetio da pisara, u odnosu na potrebe pisarnice, nema dovoljno te je predvidio povećanje njihovog broja i plaćanje svih činovnika koji rade u pisarnici, što do tada nije bio slučaj. 50 HR HDA 67, N 561/1848. Tekst njegovih prijedloga ili zahtjeva donijet je kao Prilog 2, na kraju ovog Članka. On je predlagao različite mjere u tome smislu, od imenovanja osoblja do povećanja plaća. Pored ostaloga sačuvane su zabilješke iz studenoga 1849. godine, o prijedlozima za primanje krasnopisaca, stalnoga sluge u pisarni, povećanju plaća i dr.: z.a utemeljenje kod pisarne 2 krasnopisacah, 1 stalnog sluge, uređenja veće stalne plate z.a činovnike pisarne, radi delovanja u pisarni čitav dan, radi sobice z.a vratara, prolaza u b.(unskoga) v.(eća) kući, radi stana za nadziratelja u istoj kući... (Pod brojem N 11749/2419/1849. Spisi tog predmeta nisu sačuvani, ali postoji zapis u urudžbenom zapisniku: kat. br.l9e, br. 9001-12000/1849 ). nalažem Vam da mi osobni popis svih u rečenoj pisarni postupajućih podnesete i da osnovu ustroja iste pisarne izradite...(HR HDA 67. N 645/125/1849). Iz gore navedenog uvidja se, da ukupnoi (:centralnoi:) pisarni sedam osoba nahodiju se; polag kojih poslovi s velikom štetom napreduju... (HR HDA 67. N 1036/216/1849). Priležeći popis (A) pokazuje
