ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 40
Zanimljiv je dio u kojemu uočava nedostatke u organizaciji vođenja evidencija, jer je konstatirao daje, kako kaže u pomanjkanju imenika (:regestra:), nužno spise tražiti po urudžbenom zapisniku, u slučaju da je potreban kakav predspis (anteact). U tome smislu on kaže da je imenik duša dicasterialnoga upravlanja, te da ov imenik polag zaključka visokog banskog većja bi morao za sve odele obćenit bin, kako jest i zapisnik /:Protocoll:/. Drugim riječima, ono što je bilo predviđeno Daubačijevom osnovom nije do kraja provedeno, pa je vođen samo zajednički urudžbeni zapisnik, bez zajedničkog imenika. Iz svega što slijedi može se zaključiti, ne samo da su odsjeci vodili svoje pisarnice, već da su imali i vlastite pismohrane, što je svakako odstupanje od onoga što je bilo zadano Daubačijevom osnovom, ali je sukladno privremenim uputama koje je dao M. Novak pred nastup u službu. Na odsjecima su vođeni i urudžbeni zapisnici, za odsječne spise, a jesu li ih vodili svi odsjeci, iz sačuvanih podataka nije posve jasno. 51 Problemi su nastupali kad bi u središnjoj pisarnici tražili predspise, a nisu imali imenika. Po novome prijedlogu na odsjecima, gdje su se spisi nalazili, počelo bi se voditi i imenike, poglavito na unutarnjem odsjeku, kako kaže Kukuljević. Time bi se središnja pisarnica riješila dugotrajnog traženja predspisa po urudžbenom zapisniku, na što se, kako je primijetio, gubilo previše vremena. 52 Glede čuvanja spisa u središnjoj pisarnici i vođenja zajedničkog imenika, kao dvaju segmenata uredskog poslovanja koje je Daubači predvidio, a od kojih je odstupio već M. Novak, Kukuljević u svojem izvješću daje objašnjenje, govoreći da to ondje, iako bi bilo potrebno i ranije je predviđeno, nije moguće realizirati, jer, ne samo da nema dovoljno stručnog osoblja potrebnog za spisovodstvene poslove, već poglavito, kako kaže, u središnjoj pisarnici nema mesta za obćinsku pismohranu, i djelovanje imeničarov (.regestratorov:). Radi olakšanja posla Mijatu Novaku Kukuljević je predvidio da sam, kao ravnatelj pisarnice, pregledava pridošla pisma te ih razvrstava (obilježava) prema pripadnosti odsjecima. Također, da nadzire rad središnje pisarnice, dok bi načelnici nadzirali rad odsječnih pisarnica i ondje organizirali tijek posla samostalno. da su tada u pisarni bili zaposleni: Heržić Simo, Župčić Josip, Šviglin Janko, Bastašić Neboslav, Grivičić Rafael, Popović Ilija, Petrović Antun i Lastović Milan. Dio navedenih bili su početnici koji nisu bili plaćeni za svoj posao, kako pokazuju podatci iz popisa. Na popisu nema, od ranijih činovnika, Ante Gunjarića, Sinković Ladislava (koji je brisan s liste činovnika jer se dulje vrijeme nije pojavio na poslu), te Eugena Kvaternika, koji je premješten na Odsjek za unutarnje poslove, za pomoćnika zapisatelja. Potpun tekst izvješća donesen je na kraju članka, kao prilog 3. 51 Sačuvani su samo urudžbeni zapisnici Bojnog odsjeka (HR HDA 67. katalozi br. 21a-c). O njihovome vođenju na Odsjeku za unutarnje poslove govore posredni podatci, primjerice o Eugenu Kvaterniku, koji je iz središnje pisarnice premješten na Odsjek za unutarnje poslove za »pomoćnika zapisatelja«, kako se to vidi iz maločas navedenog spisa (N 1036/216/1849). No niti jedna knjiga nije sačuvana pa to ostaje upitno. 52 Načinom ovakovim pisama ne bude zabavlena s potraživanjim od anteact ih koje do sada više urah na dan jest uzelo (HR HDA 67. N 1036/216/1849). Sačuvani su imenici (kazala) unutarnjeg, bojnog i pravosudnog odsjeka za razdoblje 1848-1850. (HR HDA 67. kat. 20b,c,d, 21d,d-l,e, 22a,b).
