ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 32
Daubačijev prijedlog predvidio je također da banski namjesnik bude nadležan za otvaranje pošte pristigle na Bansko vijeće, budući daje propisao da on spise vrati na urudžbiranje ili da ih, prema procjeni, zadrži za sebe. No očito se pokazalo pretjeranim očekivati od banskoga namjesnika da se, pokraj svega, bavi i time. Iz dvaju kasnijih pisama, odnosno izvješća Franje Kukuljevića, Daubačijevog nasljednika, koja je on sastavio pred dolazak na mjesto ravnatelja pisarnice 1849. godine te pred odlazak iz Vijeća, u proljeće 1850. godine, jasno je daje to bila obveza voditelja, a potom i samoga ravnatelja pisarnice. 23 Ravnatelj pisarnice bio je uz to prema vlastitim riječima, zadužen i za izradu »tajnih presidialnih predmeta«. 24 Usporedbom spisa Banskoga vijeća i banskih spisa, pohranjenih u posebnome fondu u HDA, posve je jasno da banski namjesnik nije imao vlastiti urudžbeni zapisnik, već se s banom uglavnom dopisivao pod »firmom« pojedinih odsjeka, ovisno o temi koja je bila predmetom tog dopisivanja. On je naime za sve važnije odluke konzultirao bana i njegove naloge posredovao podređenim oblastima preko spisa odsjeka. Po svemu sudeći Kukuljevićeva primjedba o tajnim prezidijalnim predmetima, koje je on vodio kao ravnatelj pisarnice Banskoga vijeća, odnosi se na jedan dio namjesnikove korespondencije s banom, i to onaj koji zbog povjerljivosti nije mogao biti uveden u javni urudžbeni zapisnik Namjesničkog vijeća (tj. zajednički urudžbeni zapisnik odsjeka Banskoga vijeća) pa je vođen kao privatna korespondencija. Pravi prezidijalni spisi pripadali su nadležnosti bana pa time postaje jasnije zašto je povjerljiviju korespondenciju namjesnik slao kao privatnu, tj. zašto nije bila urudžbirana. 25 Usporedi: HR HDA 67. N 1036/216/1849 i N 4341/681/1850. N 1036/216/1849. Jelačić je bio odsutan, tj. nalazio se u Beču 1849. i 1850. godine, pa je do kraja djelovanja Banskoga vijeća na njegovome čelu u Zagrebu bio Mirko Lentulaj (usporedi: Stančić, N. Jelačić, Josip. HBL, sv. 6, str. 399. Stančić navodi opsežan popis literature o Jelačiću, str. 401). Lentulaj je bio umirovljen 1850. godine, do čega je došlo zbog njegovog protivljenja apsolutizmu (Lentulaj, Mirko. Hrvatska enciklopedija, sv. 6, str. 507-508). Prezidijalni spisi nalaze se u fondu bana (tzv. »banska pisma«), stoje poseban fond u HDA (HR HDA 66. Ban Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, 1848-1856). Sačuvano je čak i kazalo s izvornim nazivom: Register bansko-prezidialnih predmetah od godinah 1848/9. do 1850/51. Fond bana u HDA (HR HDA 66), pored spisa koje šalje Jelačić, velikim dijelom obuhvaća dopise kojima se iz Zagreba banu, tijekom njegovog boravka u Budimpešti i Beču, obraćao M. Lentulaj, a slao ih je pod tekućim brojem odsjeka: npr. Ps 3955/373/1848, zaprimljenim pod br. 10/1848 ili N 245/55/1849 zaprimljenim pod br. 20/1849 itd., ovisno o tematici koja je bila povodom njegovoga obraćanja banu. Kad se radilo o osjetljivijim stvarima obraćao mu se privatnim pismima. Tako se, primjerice, Lcntulajevo pismo od 10. siječnja 1849., zaprimljeno pod br. 19/1849, odnosi, među ostalim, i na zadaću predviđenu za I. Kukuljevića u vezi povrata hrvatskih spisa iz Budimpešte, što je svakako bila povjerljiva akcija (usporedi: Hauptman F., Jugoslavensko-madarski arhivski pregovori i njihovi rezultati, str. 37-38. i d.). To pismo je napisano prije dolaska Franje Kukuljevića na mjesto ravnatelja pisarnice, u potpunosti rukopisom M. Lentulaja, ali je vjerojatno kasnije ovu vrstu korespondencije sastavljao, ili barem njome rukovodio, F. Kukuljević. Iz 1849. godine sačuvan je u HDA manji broj takvih pisama u fondu bana, primjerice, od lipnja do kraja godine samo dva. Pismo pod br. 435 od 23. srpnja 1849., poslano je u vezi jednog incidentnog događaja, tj. tučnjave između skupine graničara i nekih »Hesa« (vjerojatno Nijemaca s područja Hessena) u Zagrebu, u kojoj je bilo i ranjenih, a pod br. 762/1849 od 26. listopada 1849. godine, nalazi se pismo poslano zbog spora Pavla Bubanovića i križevačkog gradskog poglavarstva, u vezi s njegovim položajem, odnosno namještenjem u gradskoj upravi.
