ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 33

Za registraciju, obradu, pretraživanje tc odlaganje odsječnih spisa Banskoga vijeća nastao je svojevrstan plan, u čijem je oblikovanju važnu ulogu imalo poznavanje poslova ustanove, što će u nastupajućem razdoblju biti sve izraženije i razvijenije.

26 Ovakav pristup imao je prvenstveno za cilj to da se poslovanje odvija kvalitetnije i da ga u svakome segmentu prate odgovarajući dokumenti. O tome govore spisi Banskoga vijeća, poglavito tekst prijedloga Osnove od 29. listopada 1848. godine, koji već u naslovu kaže da se predlaže osnova radi rukovodjenja pisamah i točnieg upravljanja poslovah kod banskog veća, a to potvrđuju i sastavni dijelovi prijedloga, koji u nastavku sadrže sažet opis poslova pojedinih odsjeka."

7 Svi spisi bana, ne samo izlazni, nego i oni koji su stigli banu, bili su označeni tekućim brojem i godinom. Tijekom 1848/1849. to je za ulazne spise bila oznaka: N(=numerus) broj/godina (npr. N 30/1849), a 1849/1850. oznaka: pr.(esentatum) ili praes.(entatum), datum i broj: npr.: pr. 31/12 1849. 947., a za izlazne samo broj/godina npr. 509/1849. Banova je kancelarija na ovako uređen način funkcionirala od studenog 1848. godine, što se podudara s Daubačijevim uređenjem poslovanja kancelarije Banskoga vijeća. U ranijem razdoblju njegova je kancelarija poslovala s više improvizacija, a spisi su sačuvani za razdoblje od travnja do lipnja 1848. te su bili podvrgnuti višestrukim prenumeracijama, zbog naknadnog ulaganja ili izdvajanja pojedinih komada (br. 1-160/1848). Spisi koji su vođeni od studenog iznova su numerirani te teku kao jedinstven niz do kraja 1849. godine illó/1848, 17-160/1849). Banskih spisa ima nešto i u NSK, u Zbirci rukopisa te u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AH AZU), u osobnome fondu Josipa Jelačića (HR AH AZU 28). Zbirka rukopisa iz NSK sadrži 4 dokumenta bana Jelačića (R 5531, R 6705, R 6091, R 6773), od kojih jedan, tj. dopis gradu i kotaru Riječkom, sastavljen 22. svibnja 1848. (R 5531) pripada razdoblju Banskog vijeća, a ostali su nastali 1850-1852. godine. U osobnome fondu bana Ječaćića u AH AZU nalazi se znatan broj dokumenata vezanih uz službene situacije. Ima ih u različitim serijama, ali većina nije urudžbirana, odnosno, kad se radi o razdoblju 1848-1850., nije vođena kroz banski (prezidijalni) urudžbeni zapisnik. Znatan dio korespondencije iz tog razdoblja ban je vodio s vojnim oblastima i raznim vojnim zapovjednicima, carskim dvorom i si. Sačuvana je i korespondencija s banskim namjesnikom M. Lentulajem iz 1848. godine (HR AH AZU 28. Serija II.C, r. br. 1-71), koja također nema urudžbenih oznaka. Kao objašnjenje moguće je da se mjestimično radi o konceptima ili dijelovima predmeta koji su izgubili vezu s preostatkom cjeline, ali također i da je banova kancelarija selektivno urudžbirala korespondenciju s Lentulajem. Serija B.P. spisa, koja je u AHAZU identificirana kao prezidijal bana, sadrži spise iz razdoblja 1851-1853. (HR AHAZU 28, Banski prezidij 1851-1953.: red. br. 1-23/1851, 1-38/1852, 1-58/1853), no spisa s tom oznakom ima i u ranijem razdoblju, smještenih u drugu seriju (Xa), vezanu za dopisivanje s Mamulom i drugim istaknutim osobama. Ovi spisi pripadaju razdoblju 1849.-1850. godine, a usporedbom s evidencijama u fondu Bana u HDA može se ustanoviti da ne pripadaju banskome prezidijalu, koji je tijekom razdoblja 1848.-1850. vođen u vezi stvari koje je rješavalo Bansko vijeće. Kao dobar primjer može poslužiti spis s oznakom B.P. 1/1849. Radi se o dopisu ministra Bacha od 10. kolovoza 1849. u kojemu on piše Jelačiću u vezi rada komisije za odluke Sabora od 1848. godine, a spis nije registriran u urudžbenom zapisniku i kazalu banskih spisa. Isto vrijedi i za sljedeći, br. B.P. 2/1850. od 5. ožujka 1850., tj. zamolbu Jelačića kralju, u kojoj moli da Windischgrätzu dodijeli veliki križ reda M. Terezije. Vrlo je vjerojatno da su B.P. oznake ovim spisima dodijeljene kod prvotnog sređivanja Jelačićeve ostavštine. Tome u prilog govori i njihova numeracija, jer brojevi 1/1849. i 2/1850. slijede jedan iza drugoga u velikome vremenskom razmaku. No neki od spisa iz ove serije možda bi se mogli povezati sa stvarima koje su rješavane preko banskog prezidijalnog urudžbenog zapisnika i urudžbenog zapisnika Banskoga vijeće, kao svojevrsni koncepti (možda i kao dekontekstualizirani dijelovi predmeta iz fondova Bana i Banskoga vijeća, no to je manje vjerojatno). 2<s Naročito kod Unutarnjeg odjela Zemaljske vlade, gdje je to predstavljalo integralni dio sustava odlaganja. No dok je kod Banskoga vijeća osnova usklađena s organizacijskim ustrojem ustanove, kod Zemaljske vlade radi se o predmetnim skupinama koje taj ustroj ne odražavaju izravno. 27 HR HDA 67. N 516/1848.