ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 326
filmovima detaljno bave opsežni prikazi filma u Trećem Reichu, 4 mnogi od njih su upravo na teritoriju NDH imali iznimno zanimljiv kontekst. Dana 23. travnja 1941. u Zagrebu je osnovano Ravnateljstvo za film pri Državnom tajništvu za narodno prosvjećivanje. 5 Filmska središnjica, koja je do tada postojala, ukinuta je. 6 Ravnateljstvo za film već je 3. svibnja 1941. izdalo i Okružnicu namijenjenu svim slikopisnim poduzećima i slikokazima (kinematografima) u državi: ... slikopisna reklama, kako je do tog vremena 1 bila provođena, nije služila na čast ni slikopisnim poduzećima ni slikokazima. Ta je reklama uz male izuzetke bila neozbiljna, vašarska i nelojalna, često i lažna. Ona je računala s nižim sklonostima posjetilaca, zavodila je javnost u bludnju tekstom i slikama, koje su katkada imale jedva neznatnu vezu sa samim slikopisom. Pretjeranosti ovakve reklame bacale su vrlo ružnu sjenu ne samo na one, koji su se služili tim načinom reklame, već i na one, koji su je trpjeli. U jednoj sezoni prikazivani su na taj način gotovo isključivo »najsenzacionalniji« slikopisi, »najslađe« operete, »najmonumentalnije« drame, a posjetioci su ipak, pokraj svega hvalisanja, često puta napustili slikokaz razočarani, uvjereni da su bili prevareni.* U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mora se prestati s tim neozbiljnim i nečastnim postupkom. Svrha slikopisne promičbe nije ta, da se prevari javnost, već da se nju upozori na stanovit slikopis iztaknuvši njegove zanimljivosti i prednosti. Stoga se odsada u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj dopušta samo ozbiljna i primjerena reklama, kojom će se na stvaran način iztaknuti sadržaj i značenje slikopisa, pa čak i njegova tendencija, ako je ona pohvalna i koristna i u duhu novog vremena. Nadalje se javnost može upozoriti na redatelja i glumce, kao i na druge značajne stručnjake, koji su sudjelovali na stvaranju slikopisa, ako se navođenjem njihovih imena upozorava na vrijednost slikopisa. ... Posebna se pažnja mora posvetiti izboru slika za oglase, jer se do tad često išlo za tim, da se djeluje na loše instinkte javnosti. Kad reklamiraju svoje slikopise, moraju slikokazi i slikopisna poduzeća voditi računa o tome, da u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj slikopis i slikokaz zauzimaju ono mjesto, koje im po njihovoj vriednosti i pripada, da su stavljeni u službu hrvatskog naroda i države i da više nisu obična trgovina, Zato im je z.adatak, da djeluju na javnost u pozitivnom, a ne u destruktivnom smislu. Slikopis i slikokaz su obće dobro. I zato slikopisnu reklamu treba voditi drugčije, nego dosada. U njoj moraju također doći do izražaja nov duh i novo vrieme, koji će se iz dana u dan sve više osjećati u svietu slikopisa u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 9 4 Za ovaj rad relevantni su; Leiser, E. Nazi Cinema. London, 1974.; Courtade, F., Cadars, P. Geschichte des Films im Dritten Reich. München, 1975.; Welch, D. Propaganda and the German Cinema 19331945. London, New York, 1983. (2006 2 ); Welch, D. The Third Reich Politici and Propaganda. London, New York, 1993. (2002 3 ); Rentschier, E. The Ministry of Illu sion. Nazi Cinema and its Afterlife. Cambridge, London, 1996. 5 Mikac, M. Tri godine rada Hrvatskog slikopisa. Zagreb, 1944. str. 23. fi Filmska središnjica provizorno je tijelo koje je održavalo zatečeno kinematografsko stanje prije osnivanja novih institucija. Direktni je sljedbenik Filmske centrale čije je djelovanje poznato isključivo preko tiska, budući daje njezin arhiv u Beogradu izgorio u Aprilskom ratu 1941. 7 Tj. do uspostave NDH. Zanimljivo je primijetiti da se fdmski marketing do danas i nije mnogo promijenio. 9 Spomen-knjiga prve obljetnice Nezavisne Države Hrvatske 10. 4. 1941. - 10. 4. 1942. Zagreb, 1942. str. 42.
