ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 309
»Zašto ti ideš iza mene, Cziglinicsky?« On je odgovorio: »Menije već slobodno ovamo ići!« To učinivši, počeo ju je gušiti, te ju je tada i ugušio. A isti je svjedok tada bio na prednjim vratima te kuće, i čuo je dvaput uzvik: »Jajjaj!« Isti je svjedok svojim očima vidio mrtvu gospođu na njenom krevetu, te ju je isti svjedok s prije rečenim kmetom bio prisiljen pomoći položiti uz njezin krevet. Osim toga, isti je svjedok objavio da je čuo da je prijerečeni Franjo PetriČević, prije ovoga, dao ubiti nekog Mihića, 16 i da je još u Varaždinskom polju sa svojim slugama, Jurja Gregoroczija, odnosno, plemenitu osobu i kapetana, ubio, da bi se poslije o njegovoj smrti nagodio i dogovorio. 17 Drugi svjedok, kmet Nikola Duaarec, oko trideset godina star, sada u prijerečenom kastrumu nalazeći se, zaklet, ispitan, objavio je i posvjedočio da zna sve kao i prvi svjedok, izuzev onoga što nije ni vidio ni čuo: da jc onaj gospođi kod stola nazdravio, daje župnik za nju molio, daje PetriČević župnika vukao za bradu i kosu, i da je svojoj gospođi objavio da se treba ispovjediti jer da neće više živjeti. Dodao je daje Ifi O ubojstvu tog nekog Mihića koji je, sudeći prema načinu navođenja njegova imena, vjerojatno bio kmet, nisam uspio pronaći nikakve podatke ni u izvorima, ni u stručnoj literaturi. 17 Hladnokrno ubojstvo središkog kapetana Jurja Gregoroczija (Capitaneus Praesidii Zredischko in Croatia) izazvalo je veliku pažnju javnosti, no PetriČević je izbjegao kaznu. Naime, čini se da su za ubojstvo bili osuđeni samo njegovi pomagači. Usporedi: Tusor, P. Zrínyi Miklós ismeretlen levelié egy gyilkosság ügyében: Gregoróczy György szredicskói kapitány élete és halála. Hadtörténelmi Közlemények, 112, 3(1999), str. 598. Tusor kao prilog svojem Članku donosi transkripciju latinske isprave hrvatskog bana Nikole Zrinskog kojom kralja Ferdinanda III. moli da Franju PetriČevića kazni zbog ubojstva kapetana Gregoroczija (Čakovec, 5. srpnja 1652. godine, signatura: MOL A 33 Fasc. 16. ad No. 44. fol. 269r-270v.). Dio isprave koji opisuje način izvršenja ubojstva navodimo u hrvatskom prijevodu: / tako je najprije prije rečeni Franjo PetriČević od kapetana posudio određenu veću novčanu svotu, i obvezao se i prepustio mu određena svoja dobra i posjednička prava u ovom Kraljevstvu Slavonije (da ih, ako mu slučajno tu novčanu svotu ne bi vratio u za to određenom roku, ili ako je ne bi mogao vratiti, odmah nakon isteka tog roka smije zauzeti i osobno posjedovati). A budući da Franjo PetriČević tu novčanu svotu Jurju Gregorocziju u spomenutom roku nije uopće vratio, dapače, budući da je nije ni želio vratiti, Juraj Gregoroczi je, nakon što je od roka prošlo nekoliko tjedana, dao da mu se ona dobra, na koja mu se bio obvezao Franjo PetriČević, snagom obveznice sudski dodjele, i ondje se malo poslije odlaska plemićkog suca, posredstvom kojeg je preuzeo dobra, ne bojeći se da će mu se dogoditi ikakvo zlo, sam, i odloživši oružje, zadržao, te se šetao po nekom vrtu. Tada je Franjo PetriČević s određenim svojim pomagačima, slugama i ljudima radi toga pozvanim, došao do njega i pitao ga što ondje radi. Gregoroczi mu je odgovorio da dobro zna kako i zašto su ta dobra založena, i da stoga onim putem ima ondje što raditi; ili ako PetriČević ne želi otići s obvezanih dobara, neka vrati pozamljen novac pa neka svoja dobra mirno posjeduje, a njemu neka dopusti slobodno otići odande. PetriČević nikako nije bio zadovoljan tim odgovorom, te je prvi iz. kruga svojih pomagača pljačkaša na Jurja Gregoroczija iz. puške ispalio olovni metak i tada uzevši drugu pušku sa svim ostalim svojim slugama, ljudima i pomagačima radi toga skupljenim, koji su ondje bili, nasilno, naoružanom četom navalio na Jurja Gregoroczija koji je potpuno nenaoružan pokušao pobjeći, i ondje ga, nanijevši mu gotovo bezbrojne rane, zanemarivši božanski i ljudski obzir, jadno ubio, svukao, odnosno dao da se ubije i svuče, te dao da se s njega tako ubijenog skinu pojedini komadi odjeće i da se druge stvari koje je sa sobom nosio odnesu da ih uzmu on i njegovi. Tada su između ostalih stvari u ruke Franje PetriČevića došle određene Gregoroczijeve isprave.