ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 101

Ujedno, jedan od dugoročnijih ciljeva utvrđivanja kriterija za vrednovanje iznesenog sadržaja bio je afirmirati arhivistički diskurs, nasuprot povjesničarskom tipu iskaza ili administrativnom diskursu, po inerciji preuzetom prilikom iščitavanja gradiva u sređivanju. Prikupljanje podataka za izradu povijesti institucija u formalnom je smislu sastavni dio godišnjeg programa rada arhiva dulje vremena. Specifično, u 2007. godini u DAPA izrađen je rad Teritorijalno-administrativni ustroj na području današnje Istarske županije za razdoblje od 1945. do 1990. godine: prilog za izradu shematizma uprave}

1. Općim preporukom da se, kada se radi o fondovima uprave od 1945. do 1990, za izradu najopćenitijeg dijela sadržaja unutar ovog elementa opisa preuzmu dijelovi ovog rada djelomično je reduciran broj nepravilnosti uočenih u analizama obavijesnih pomagala fondova uprave koji se odnose na ovo razdoblje. Među specifičnim recipijentima kojima se implicitno obraća ovaj element opisa su, uz istraživače tema vezanih uz povijest institucija, pravni slijednici stvaratelja, najčešće prigodom obljetnica ili, kada se radi o danas privatnim poduzećima, zbog potrebe za dokumentiranom potvrdom kontinuiteta djelatnosti još iz vremena društvenog vlasništva. Kad se radi o mogućnosti olakšanog dohvata informacije, a s obzirom na međuovisnost ponude i potražnje, nije nebitno istaknuti kako kvalitetno izrađen sadržaj ovog elementa opisa može znatno doprinijeti pozicioniranju arhiva na mapi ekonomskih silnica. Povijest arhivskog fonda U sadržaju Povijesti arhivskog fonda najizraženiju grupu nepravilnosti nije predstavljao iskazani sadržaj, već onaj nciskazani, a odnosi se, kako na povijest skrbništva nad fondom do trenutka preuzimanja u arhiv, tako i na povijest fonda u arhivu. Cjelovito prikazan, sadržaj Povijesti arhivskog fonda izravno upućuje na elemente opisa Dopune, Plan sređivanja, Odabiranje i izlučivanje i Obavijesna pomagala. Prilikom analize sadržaja koji se unutar ovog elementa opisa odnosio na skrbništvo nad fondom do trenutka preuzimanja u arhiv, utvrdili smo da izložen sadržaj djelovanja u odnosu na akt o osnutku. Obitelji - od godine rođenja najstarijeg člana do godine smrti najmlađeg člana. Fizičke osobe - Od godine rođenja do godine smrti. ) 2. STVARNA l MJESNA NADLEŽNOST 3. ORGANIZACIJA I UNUTARNJI USTROJ. Ukoliko jezik izvornika nije hrvatski, pri navođenju ustrojbenih jedinica treba poštivati pravila o navođenju naziva stvaratelja z.a svaku pojedinu ustrojbenu jedinicu. Također treba spomenuti eventualne promjene naziva stvaratelja te navesti imena pod kojima je stvaratelj djelovao. Uz. svaki naziv potrebno je u zagradi navesti vremensko razdoblje unutar kojeg je stvaratelj djelovao pod tim imenom). Za podatke u historijatu potrebno je u bilješci navesti izvor (npr. oznake spisa, naziv, broj i godinu službenih novina iz. kojih je podatak preuzet, bibliografske podatke iz. publikacije). Ukoliko postoji stvarna potreba da se stvaratelj poveže s drugom pravnom ili fizičkom osobom, tada je dobro takav podatak izdvojiti iz. teksta ovog elementa opisa i iznijeti unutar elementa opisa Veze (ISAAR(CPF), 2.2.8). 13 Žužić, P. Teritorijalno-administrativni ustroj na području današnje Istarske županije z.a razdoblje od 1945. do 1990. godine: prilog za izradu shematizma uprave. Pazin : Državni arhiv u Pazinu, 2007.