ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 54
Načela prikazivanja karata vrlo su slična današnjima. Karte su smještene u okvire na kojima su zabilježene vrijednosti zemljopisne dužine i širine. Početni meridijan prolazi preko Azorskih otoka. Izvan okvira se nalaze brojevi klimata i bilješke o najdužim danima na pojedinom području, u skladu s vrijednostima navedenim u tablici na fol. 82, te mjerila pojedinih karata izražena u miljama. Treba napomenuti da spomenute oznake meridijana, mjerila, klimata i podatke van okvira nemaju sve karte, što se posebno odnosi na moderne karte (od modernih karata oznake meridijana imaju samo karta Istočne Indije, karta Gornje Indije i Velike Tartarije i karta svijeta sa zabilježenom 1522. godinom; oznake klimata ima samo karta Gornje Indije i Velike Tartarije; podatke o najdužim danima imaju samo karta Belgije, Gotije i Norveške te karta Gornje Indije i Velike Tartarije). Same karte su vjerojatno, dok nisu obojane, izgledale mnogo ljepše i drugačije. Sada se, uz izvornu crnu, ističu plava, crvena, žuta i smeđa boja. Kopno je, ako nije ostavljeno neobojano, označeno blagom crvenom bojom, mora, rijeke i jezera plavom (osim Crvenog mora koje je obojano crvenom bojom), planinski lanci prikazani u obliku krtičnjaka smeđom. Crvenim su kružićima označeni gradovi. Sve je to imenovano, a nazivi su uglavnom uokvireni žutom bojom. Antička je toponimija primjenjena za sva mjesta za koja postoji. Treba napomenuti da se ponegdje, a pogotovo na kartama novootkrivenih zemalja, koje su, razumljivo, najoskudnije i najmanje točno načinjene, nalaze bilješke i sličice vezane za neke njihove osobitosti, npr. nepoznate životinje, ljudoždere, način vlasti. Prikazu svake pojedine karte, izrađene po Ptolemejevu naputku, prethodi ponovljeni tekst Ptolemejeve osme knjige, naravno onaj dio teksta koji se odnosi na tu kartu. A sve su karte, osim karata svijeta, popraćene srednjovjekovnim tekstom koji daje podosta zanimljivih podataka o području kojeg karte prikazuju. Objašnjava se značenje naziva pojedinih kontinenata i pokrajina, opisuju se povijest, običaji i fizički izgled njihovih stanovnika, te navode podaci o flori, fauni i klimi. Osobito su zanimljivi podaci o stanovnicima koji su važili baš u doba stvaranja karata. Tako se npr. doznaje da su Poljaci u šesnaestom stoljeću smatrani velikim pivopijama, Englezi ljepotanima, Francuzi ukusno odjevenim ljudima. Ti su tekstovi u reversu karata uokvireni u ukrase načinjene u drvorezu, koji se, zajedno s prikazom zemaljske kugle i glavnih vjetrova (fol. M3 verso) smatraju djelom Albrechta Dürera. 15 Kazalo 16 Kazalo, izrađeno u srednjem vijeku, slijedi nakon prikaza karata. Imena se mjesta, tj. geografskih pojmova upotrebljenih u Ptolemejevom djelu i na kartama, Vidi http://www.asherbooks.com/index.html ; stranica posjećena 13. siječnja 2007. 16 Ovaj dio knjige broji 34 lista (fol: a-e6, f4).
