ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 10

Uvod Jedna od osnovnih zadaća arhivskih ustanova je izrada i objavljivanje obavijesnih pomagala: pregleda, vodiča, inventara fondova i zbirki, regesta, popisa i drugih. Publikacija Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Pregled) donosi opće podatke o svim arhivskim fondovima i zbirkama naše zemlje tc kao pregled svih arhivskih fondova i zbirki predstavlja početnu razinu obavijesnog pomagala za cjelokupno arhivsko gradivo Republike Hrvatske. U sustavu obvezatnih evidencija Pregled se oslanja na Registar arhivskih fondova i zbirki, koji se kao središnja evidencija arhivskoga gradiva na području Republike Hrvatske vodi pri Hrvatskom državnom arhivu, odnosno na opće inventare (našastare) svake pojedine arhivske ustanove.

1 On donosi izbor osnovnih podataka navedenih u ove dvije evidencije i sukladan je elementima opisa Opće međunarodne norme za opis arhivskoga gradiva (ISAD)G i Međunarodnoj normi arhivističkoga normiranoga zapisa za pravne i fzičke osobe te obitelji ISAAR(CPF). U načinu oblikovanja fondova i zbirki slijedilo se načela Preporuke o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke iz 1985. godine.

2 Pregled omogućuje osnovni uvid u postojeće arhivsko gradivo i putokaz je za njegovo daljnje korištenje. Prvi Pregled izrađen je još davne 1984. u okviru šire akcije koju je proveo Savez arhivskih radnika Jugoslavije za sve arhive na području bivše SFRJ. Prikazao je 13 tada postojećih arhivskih ustanova (središnji Arhiv Hrvatske i dvanaest područnih arhiva), te oko 122 imatelja arhivskoga gradiva u Republici Hrvatskoj, koji su prema tadašnjem Zakonu o zaštiti arhivske građe i arhivima spadali u kategoriju »arhivskih zbirki«. Riječ je o arhivskom gradivu i rukopisima Arhiva Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, zatim Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, tadašnjih znanstvenih, a dijelom i gradskih knjižnica, kao i o arhivskom gradivu u pojedinim centrima, institutima, zavodima, muzejima i vjerskim zajednicama. U toj je ediciji prikazano arhivsko gradivo tadašnje SR Hrvatske od najstarijih zapisa iz X. stoljeća do 60-ih godina prošloga stoljeća. Pregled iz 1984. godine sadrži osnovne podatke o 7.780 arhivskih fondova i zbirki u ukupnoj količini od 62.787 dužnih metara arhivskoga gradiva.

3 Iako u Pravilnik o evidencijama u arhivima. Narodne novine (dalje: NN). 90(2002), čl. 3-5, 7, 15 i 22. - Rastić, M. Arhivi i arhivsko gradivo : zbirka pravnih propisa 1828-1997. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1998. Str. 279-285. Preporuku je izradio, uz sudjelovanje predstavnika svih republika bivše SFRJ, Savjet za naučno istraživački rad Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije, 6. srpnja 1985. ' Kolanović, J. (ur.). Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SFRJ

: SR Hrvatska. Beograd, 1984. Uz osnovne podatke o fondovima i zbirkama dan je opširan uvodni tekst s prikazom povijesnog razvoja arhivske službe na području Hrvatske, kratki uvodni tekstovi za svaku pojedinu arhivsku ustanovu, te pojedine ustanove imatelje arhivskoga gradiva, izrađena je bibliografija arhivskih publikacija te predmetno, mjesno i kronološko kazalo.