ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 272
sa. Na priloženim je karticama, koje funkcioniraju kao obavijesno pomagalo, reprodukcija fotografije te mnoštvo podataka o fotografiji i portretiranim osobama. Dodan je i opis samog inventara s historijatom stvaratelja i serije, podserijama, autorskim pravima i popisom obavijesnih pomagala. Suhadolnikov analitički inventar Osebnosti mesta Ljubljane - portretna serija fototeke zanimljiv je primjer kombinacije muzeološkog i arhivističkog pristupa pri organizaciji i sređivanju fotografske zbirke, odnosno serije. Nesumnjivo je daje autoru, kada se odlučio za takav, kombinirani pristup na ruku išla činjenica daje riječ o samo jednoj seriji s nešto više od tisuću fotografija, ali krajnji rezultat opravdava izbor navedene kombinacije, i kao takav potencijalnog korisnika detaljno informira o sadržaju serije portreta. Jednostavan i pregledan, a istodobno s mnoštvom podataka, predstavlja nadasve korisno obavijesno pomagalo svakome tko se po prvi puta susreće sa serijom portreta fototeke Zgodovinskog arhiva Ljubljane. Hrvoje Gržina Molnár, B., Topolovec, M., Horvat, K. Knjiga pisama : izbor iz fundusa Državnog arhiva u Zagrebu. Zagreb : Zagrebačko arhivističko društvo ; Državni arhiv u Zagrebu, 2005. Kako sam naslov publikacije kazuje, radi se o izboru iz korespondencije sačuvane u Državnom arhivu u Zagrebu. Namjera autorica, što same napominju u Predgovoru, bila je prikazati mali, ali sadržajno zanimljiv djelić cjelokupnog fundusa koji ukupno broji više od dvije tisuće pisama smještenih u raznim zbirkama, obiteljskim i osobnim fondovima. Moguće istraživače nastojalo se privući zanimljivim odabirom korespondenata i sadržajem pisama iz kojih se mogu iščitati »zapleti i isječci iz života« bez namjere da se podastru kakve iznimno značajne, dosad neotkrivene činjenice. Vremenski raspon sedamnaest prikazanih pisama proteže se između kraja XVI. st., kada je nastalo prvo pismo iz ovog izbora što ga je barun Ladislav Rauch uputio sinu Danielu, pa do sredine XX. st. kada se Ivan Ribar pismeno obratio Titu. Pored ovih korespondenata, još su zastupljeni Petar Zrinski, srpski knez Miloš Obrenović, Ljudevit Gaj, Velimir Deželić, Josip Juraj Strossmayer, Antun Radić, Marija Dvorak (supruga Stjepana Radića), Marija Jurić Zagorka, Dragica Hire (kći Dragutina Hirca), Frano Šupilo, Gjuro Szabo, Ivo Lola Ribar, Antun Mandić (član predsjedništva AVNOJ-a) te Ralph Stevenson (veleposlanik Velike Britanije u Jugoslaviji).
