ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 231
između postmodernističkih istraživanja uloge arhiva u društvu i tehnološke i poslovne orijentacije većine istraživanja u području upravljanja elektroničkim gradivom. Autorice spominju i dvije dominantne istraživačke paradigme u društvenim znanostima - pozitivizam i interpretivizam, nudeći primjere istraživanja u arhivistici poduzetih pod njihovim utjecajem (projekt InterPARES za prvu, odnosno Trust and Technology: Building Archivál Systems for Indigenous Oral Memory za drugu paradigmu). Bez obzira na paradigmu u okviru koje se istraživanje poduzelo, bitno je da su istraživači svjesni teorijskog okvira u kojem djeluju. Još je značajnije da oni pritom stvore i precizno koriste odgovarajuće metode i tehnike. U posljednje je vrijeme uočena sve veća raznolikost istraživačkih metoda i tehnika koje se koriste u arhivistici. I dok su se prije petnaestak godina uglavnom koristile povijesne metode, metoda razmatranja ili analiza pojedinog slučaja, u novije vrijeme sve se više koristi istraživanje učinka, etnografija, analiza sadržaja i diskursa, razvoja i dizajna sustava i drugo. Autorice su značajan dio drugog dijela članka posvetile prikazu tih metoda i tehnika, njihovim definicijama i načinu primjene u istraživanjima u arhivistici, zajedno s primjerima njihove primjene. Heather MacNei! u članku Contemporary Archivál Diplomatics as a Method of Inquiry: Lessons Learned from Two Research Projects (Suvremena arhivistička diplomatika kao metoda analize: pouke stečene iz dva istraživačka projekta) ispituje korištenje suvremene arhivističke diplomatike kao metode istraživanja u dva novija istraživačka projekta o elektroničkim zapisima - Projektu zaštite integriteta elektroničkih zapisa i Projektu međunarodnog istraživanja zaštite autentičnih zapisa u elektroničkim spisovodstvenim sustavima. Ova je metoda postala naročito relevantnom s pojavom problema konteksta u području arhivistike, a aktualizirala se u okviru istraživanja koja se bave pitanjem autentičnosti elektroničkih zapisa. U prvom dijelu članka, H. MacNeil analizira povijesnu i suvremenu diplomatiku kao metodu, dok se u drugom dijelu usmjerila na ilustraciju primjera njene primjene i rezultata u projektima vezanima uz elektroničko gradivo (projekt Sveučilišta British Columbia i projekt InterPARES 1). Jonathan Furnér u članku pod naslovom Conceptual Analysis: a Method for Understanding Information as Evidence, and Evidence as Information (Konceptualna analiza: metoda za razumijevanje informacije kao svjedočanstva i svjedočanstva kao informacije) ponajprije donosi pojašnjenje metode konceptualne analize. Ona je u posljednje vrijeme dala značajan doprinos, naročito u području informacijske znanosti. Pitanja kao što su »Stoje dokument?« ili »Stoje informacija« koja su se u tom području pojavila 1990-ih ili arhivističke rasprave o naravi zapisa, a naročito onih elektroničkih, stvorili su potrebu za korištenjem konceptualne analize u traženju odgovora. Značaj konceptualne analize za arhivistiku autor
