ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 232

je nastojao procijeniti na temelju analize koncepta svjedočanstva. Za arhiviste, koji su odgovorni za odabiranje, klasificiranje i zaštitu zapisa, čije se postojanje tumači kao svjedočanstvo prošlih događaja, jasno definiranje tog koncepta od iznimne je važnosti. O istoj će metodi, ali na primjeru analize pojedinačnog slučaja u jednom od kasnijih članaka {Investigating Information Culture: a Comparative Case Study Research Design and Methods) govoriti i Gillian Oliver. Livia Iacovino autorica je članka Multi-Method Interdisciplinary Research in Archivál Science: the Case of Recordkeeping, Ethics and Law (Multi-metodološko interdisciplinarno istraživanje u arhivistici: na primjeru upravljanja zapisima, etike i prava). Budući da arhivistika apsorbira znanje drugih relevantnih disciplina, postoji jasna potreba da se i u istraživanjima u tom području koriste metode i tehnike tih disciplina. Daje arhivistika na tom tragu, pokazuje činjenica da istraživačke metode koje se koriste u arhivistici imaju korijen u disciplinama poput diplomatike, prava ili historiografije. Osim toga, arhivistika je napredovala i tijekom vremena i sama razvila nove pristupe u istraživanju, usvajanjem različitih istraživačkih metodologija (analize, intervjui, analize pojedinačnih slučajeva, etnografija, narativna analiza i si.). L. Iacovino ilustrira multi-metodološki pristup u kojem se kombiniraju tradicionalne arhivističke metode i tehnike istraživanja društvenih znanosti, kao i pravni i etički istraživački alati. Od niza istraživačkih metoda koje se koriste u istraživanjima u području arhivistike, Joanne Evans i Nadav Rouche (Utilizing Systems Development Methods in Archivál Systems Research: Building a Metadata Schema Registry / Korištenje metoda razvoja sustava u istraživanju arhivskih sustava: izrada registra sheme metapodataka) pokušali su analizirati metodu razvoja sustava. Smatraju je osobito korisnom budući da, osim što može dovesti do točnijeg opisa teorijskih pojmova arhivistike, omogućuje proučavanje dodirnih točaka teorije i prakse, ali i njihove veze s tehnologijom. Takva je istraživačka metoda od sve većeg interesa za arhivistiku, budući da osigurava alat nužan za podršku upravljanju zapisima i arhivskim procesima u digitalnom okruženju. Korištenje ove metode prikazano je na primjeru projekta InterPARES 2. Cilj je projekta bio razviti shemu metapodataka i druge instrumente koji se koriste kako u tradicionalnoj, tako i u digitalnoj praksi upravljanja zapisima. Nastoji se ispitali uloga tih shema u stvaranju zapisa, nadzoru nad njima, održavanju, vrednovanju, zaštiti i korištenju, te svuda gdje one mogu biti potpora zahtjevima za metapodacima, kako bi se osigurala pouzdanost, autentičnost i točnost zapisa tijekom vremena. Članak daje koristan prikaz procesa razvoja takvih shema. Članak Documenting Communities of Practice: Making the Case for Archivál Ethnography (Dokumentiranje zajednica prakse: primjer za arhivističku etnografiju) Karen F. Gracy nudi prikaz korištenja etnografskih tehnika u cilju prou-