ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 159
razvoja arhivske službe i arhivske djelatnosti u cjelini. Džemila Čekić opisuje praktična iskustva - stručna zvanja i uvjete stjecanja zvanja. Sabina Lešnik prikazuje mariborsku gospodarstvo kroz fotografski objektiv. Aleksander Lavrenčič piše o radu obrazovnog centra RTV Slovenije koja organizira programe izobrazbe za sve svoje djelatnike. Branko Bubenik raspravlja o međunarodnoj akademiji za zaštitu AV-dokumentacije. Marta Rau-Selič i Aleksander Blaznik govore o slovenskoj filmskoj baštini himalajskih podviga u Slovenskome filmskom arhivu pri Arhivu Republike Slovenije. Jozef Hanus, Svetozar Katuščak, Michal Čeppan, Emilia Hanusova i Vladimir Bukovsky bave se očuvanjem kulturne baštine - trenutnim stanjem i obrazovanjem u Slovačkoj Republici. Marjeta Černič i Jedert Vodopivec obrađuju slovensku arhivsku kvalitetu papira, kartona, ljepenke i valovitog kartona. Stanka Grkman, Marjeta Černič i Jedert Vodopivec opisuju utjecaj uvjeta pohrane papirnih vlakana na kvalitetu papira. Jovan P. Popović daje iskustvena saznanja o neophodnim domaćim aktivnostima i akcijama u međunarodnim okvirima, koje arhivi trebaju poduzeti za slučaj rata ili agresije s ciljem spašavanja arhivskoga gradiva i drugih pokretnih kulturnih vrijednosti. Borisa Radovanović opisuje zaštitu arhitektonskog arhivskoga gradiva u arhivima u Srbiji. Milena Gašić i Muhamed Musa pišu o ulozi arhiva i zaštiti arhivskoga gradiva kod stvaratelja i imatelja, te ističu da arhivsko zakonodavstvo i situacija na terenu nisu usklađeni. Gabor Breinich raspravlja o iskustvima stečenim pri izgradnji nove zgrade Gradskog arhiva Budimpešte. Zlatko Vezjak govori o zaštiti - trezorskim prostorima i vratima kod nižih stupnjeva zaštite. Jacqueline Slats bavi se troškovima pohrane digitalnoga gradiva. Stanko Čufer obrađuje problematiku arhiviranja u svjetlu projektiranja sustava za elektroničko upravljanje dokumentima i arhivima. Nada Čibej daje upute za arhiviranje elektroničkog arhivskoga gradiva. Zoltán Szatuscsek opisuje izgon etničkih Nijemaca iz Mađarske, sudbinu gradiva i baza podataka. Bojan Erker donosi iskustva u izgradnji elektroničkog arhiva u komunalnom poduzeću. Daniel Boldin piše o digitalnom arhivu zemljišnog katastra. Staško Vešligaj raspravlja o kompleksnosti geoinformatike: bazama podataka, kartografiji, metapodacima u lokalnoj upravi. Boris Herman govori o izazovima digitalnih filmskih arhiva u projektu i2010-digitalne knjižnice. Miroslav Novak bavi se arhivističkim pogledom na tekstualne, ne-tekstualne i mješovite baze podataka. Mateja Gomborc opisuje kako se svijest o važnosti arhiva povećava - u Sloveniji je o digitalizaciji već toliko toga rečeno i napisano da se ponekad zaboravlja na njenu osnovnu funkciju - olakšati rukovanje gradivom uz odgovarajuće uvjete čuvanja. Miroslav Milovanovič obrađuje probleme pri čuvanju informacija - više podataka više mjesta. Tomaž Kaluža piše o uporabi i problematici suvremenih medija za dugotrajnu pohranu elektroničkih sadržaja. Aleš Kalan raspravlja o utjecaju informatičke tehnologije u procesu pretvorbe dokumentacije u digitalni oblik i arhiviranja. Jožc Škofljanec i Miroslav Novak govore o ishodištima strategije i akcijskog nacrta izvedbe elektroničkog arhiviranja u slovenskim javnim arhivima.
