ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 160
Tehnički i sadržajni problemi klasičnog i elektroničkog arhiviranja Radenci, Slovenija, 5.-7. travnja 2006. Dvjestotinjak sudionika i izlagača iz osam zemalja (Slovenije, Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, Srbije i Crne Gore, Mađarske i Nizozemske) raspravljalo je o stručnim i tehničkim pitanjima klasičnog i elektroničkog arhiviranja Četrdeset i četiri referata bilo je raspoređeno u nekoliko većih područja: iz arhivske teorije i prakse; audiovizualni arhivi; materijalna zaštita arhivskoga gradiva i informatika. Nataša Pire Musar govorila je o pravu na pristup javnim informacijama kao pravu i dužnosti - novostima koje donosi novela Zakona o pravu na pristup javnim informacijama i Zakon o informacijskom inspektoru. Miro Cerar raspravlja o zaštiti osobnih podataka - između zaštite privatnosti osobe i javnog interesa. Vladimir Drobnjak govori o urgentnosti svestranog otvaranja arhivske struke. U posljednjim se godinama zahtjevi za širenjem arhivske struke povećavaju, bez obzira na pripremljenost i želje struke. Istodobno i stvaratelji gradiva sve više traže stalnu stručnu potporu u smislu dobre savjetodavne službe, a tu su i zahtjevi za bržim informacijskim otvaranjem i si. Stjepan Ćosić i Vlatka Lemić bave se oblikovanjem uloge i planiranjem rada državnih arhiva u suvremenom okruženju. Peter Weisflecker obrađuje nacrt arhivskog zakona Štajerske. Amira Šehović opisuje arhivsko zakonodavstvo Bosne i Hercegovine od 1990. do 2005. godine s posebnim osvrtom na ustavna rješenja i arhivsku službu Federacije BiH. Zdenka Semlič Rajh piše o suvremenoj arhivskoj službi u Europi. Arhivska služba zemalja-članica nije jedinstveno organizirana, već je ona u svakoj pojedinoj državi odraz političke i kulturne povijesti i tradicije. Azem Kožar raspravlja o ulozi i značaju kulturno-historijskog nasljeđa u kulturnoj i obrazovnoj politici Bosne i Hercegovine. Damir Boras i Živana Heđbeli daju prilog poznavanju sustava državne uprave u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2005. godine. Žarko Štrumbl bavi se klasifikacijskim nacrtima - problemima koji se pojavljuju kod specifičnih upravnih organa, koji godišnje stvore preko milijun dokumenata, pri uporabi obveznoga petobrojčanog nacrta. Ernest Mencigar govori o rokovima čuvanja u nacrtu klasifikacijskih znakova za upravne jedinice. Hedvika Zdovc obrađuje jedinstveni klasifikacijski nacrt za samoupravna lokalna tijela. Muhamed Musa piše o preuzimanju arhivskoga gradiva imatelja povodom stečaja i likvidacija tvrtki. Sejdalija Gušić raspravlja o korištenju arhivskoga gradiva - stanju i mogućnostima Istorijskog arhiva Sarajevo. Leopold Mikec Avberšek govori o korištenju osobnih i obiteljskih fondova pri znanstvenoistraživačkom radu u arhivu. Leopold Mikec Avberšek i Sabina Lešnik bave se računalnim evidentiranjem uporabe fondova i zbirki arhivskoga gradiva uporabom programske opreme COBISS2/posudba. Izet Šabotić obrađuje kadrovsku problematiku arhivske službe Bosne i Hercegovine. Nedostatak adekvatnog arhivskog kadra znatno se odrazilo na stanje i zaštitu gradiva, i ti su problemi kočnica uspješnog
