ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 34
2. Propisi koji uređuju rad pismohrane: - Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i ostali arhivski provedbeni propisi - propisi koji određuju načela uredskoga poslovanja za državna tijela. Primarno se, uz rad na sređivanju samoga gradiva i na stalnom preuzimanju gradiva od radnih tijela (pogotovo prilikom isteka posljednjih dvaju saziva početkom 2000. i potkraj 2003.), glavnina posla usmjerila na izradu normativnih akata o radu pismohrane: 1. Pravilnika o načinu čuvanja, odabiranja i popisivanja arhivskoga gradiva Hrvatskoga sabora 2. Posebnoga popisa gradiva s rokovima čuvanja 3. Plana klasifikacijskih oznaka. 11 Pravilnik o načinu čuvanja, odabiranja i popisivanja arhivskog gradiva Hrvatskoga sabora Pravilnikom su standardizirani postupci u radu s registraturnim gradivom, organizacija odlaganja i čuvanja gradiva, način i uvjeti uporabe, postupak odabiranja arhivskoga gradiva iz registraturnoga, izlučivanje registraturnoga gradiva i materijalna (fizičko-tehnička) zaštita. S obzirom na način rada Sabora posebno smo istaknuli dvije grupe odredbi: Raspored pohrane akata za vrijeme trajanja saziva i Arhivske evidencije. Hrvatski sabor nije upravno državno tijelo, pa se odlaganje spisa i dokumentacije bilo koje vrste teško može u potpunosti uklopiti u zakonski propisano uredsko poslovanje, prema kojemu se riješeni predmeti predaju pisarnici odmah po rješavanju, a u pismohrani odlažu po klasifikacijskim oznakama (u kalendarskoj godini). Kako se rad Sabora odvija isključivo kroz sjednice (plenarne sjednice Sabora ili domova, sjednice radnih tijela), upravo je način rada na sjednicama te postupak sa zapisnicima sjednica i materijalima precizno određen poslovnicima Sabora. Izrijekom se određuje da, istekom mandata Sabora, tajnik Sabora (do 2001. tajnik doma) i tajnici radnih tijela predaju zapisnike i sve materijale sjednica pismohrani Sabora. Isto to se odnosi i na sve ostale materijale koji nisu bili predmetom sjednica (predstavke građana, razna izvješća, elaborati, upiti, inicijative i drugo iz djelokruga radnih tijela) i koji se također predaju tek istekom saziva, nevezano za tekuću godinu. Sređivanje i odlaganje dovršenih predmeta po klasifikacijskim oznakama može se primijeniti samo na dio spisa (predstavke građana, upiti, molbe, pokroviteljstva, posjeti) koji se odlažu unutar radnoga tijela kojega je predmet, i oni uglavnom čine manji broj predmeta. Svi ostali spisi odnose se na dokumente, valorizacija kojih je primarno određena zakonodavnom funkcijom Sabora, a to je " Tajništvo Sabora 1999: Kl. oznaka 035-03/99-01/01.
