ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 280

i biskupski dvor u Križevcima nudi povijesne, ali i stilsko-umjetničke podatke o spomenutim građevinama podignutim na mjestu augustinskoga samostana Blažene Djevice Marije iz 14. stoljeća, a Lelja Dobronić na temelju dostupnih tiskanih djela raspravlja o dugoj graditeljskoj povijesti gornjogradske crkve sv. Katarine i nadarbinama hrvatskih plemića, koji su je svojim prilozima u nekoliko navrata iznova gradili ili opremali (Crkva Sv. Katarine u Zagrebu i hrvatsko plemstvo). Svezak je podijeljen na povjesničke rasprave i rasprave iz crkvene umjetnosti, a slijede prikazi nekoliko knjiga te Pravila i Ljetopis s popisom članova Društva. Peti svezak (5/2001, 910 str.) podijeljen je na povjesničke rasprave, rasprave iz povijesti umjetnosti, izvore, priopćenja i prikaze knjiga te Pravila i Ljetopis Društva. Započinje tekstom Stjepana Kožula Stradanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Stanje duša, vjerski prelazi, poginule osobe i počinjene štete na bogoslovnim zgradama, prema okružnici iz 1943., u kojem autor predstavlja izvorna pisana svjedočanstva (nastala na temelju okružnice Duhovnoga stola) o razaranjima i oštećenjima crkvenih zgrada, podatke o stanovništvu te o imenima i okolnostima stradalih župljana koja se čuvaju u Pismohrani Nadbiskupskoga duhovnog stola. Hrvoje Petrić člankom Iz povijesti sjevernoga dijela Virovskog dekanata. Prilog poznavanju razvitka župa Drnje, Hlebine, Sigetec, Petranec i Gola, od srednjega vijeka do sredine 19. stoljeća na temelju uglavnom neobjavljenoga gradiva daje pregled razvoja tih starih srednjovjekovnih podravskih župa, koje su se nalazile sjeverno i istočno od Koprivnice, tamošnjih vjerskih i školskih objekata i ljudi koji su u njima djelovali. Lojzo Buturac iznosi sažeti povijesni pregled naselja Gore, smještenoga između Petrinje i Gline, te priopćuje popis i kratke životopise gorskih župnika i kapelana (njih 38) od 18. do 20. stoljeća (Župnici i kapelani Gorske župe tijekom triju stoljeća (18.-20.)). Franjo Emánuel Hoško u članku Ibišimovićev popis slavonskih župa Zagrebačke biskupije 1694. godine raspravlja o spomenutom dokumentu, koji je glavni namjesnik zagrebačkih biskupa za Slavoniju fra Luka Ibrišimović poslao caru Leopoldu I. Ivan Mirnik u Spomenici Emerika Esterházyja sažeto prikazuje život i djelovanje te medalju izrađenu prigodom zlatne mise toga pavlinskog vrhovnika, vackoga, zagrebačkog i vesprimskog biskupa te ostrogonskog i ugarskog prvostolnika. Mirna Abaffy navodi 43 grafike s prikazima krajolika i veduta iz Nizozemske, Francuske, Italije, Njemačke i Švicarske koje se nalaze u Valvasorovoj knjižnici Metropolitane (Krajolici na grafikama 17. stoljeća u Valvasorovoj knjižnici), dok Sanja Cvetnić raspravlja o umjetničkoj vrijednosti tapiserija iz ciklusa »Mjeseci s groteskama i arhitektonskim perspektivama«, nastalih 1710. u radionici Charlesa Mittéa, a koje se čuvaju u Riznici zagrebačke katedrale (Tapiserije 'Mjeseci s groteskama i arhitektonskim perspektivama' u Riznici zagrebačke katedrale). Mijo Dukić u tekstu Stradalnici u II. svjetskom ratu i poraću iz 11 župa Novokapelačkog dekanata daje popis stradalih osoba iz 41 naselja spomenutoga dekanata izrađen na temelju župnih knjiga i uz pomoć tamošnjih žup-