ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 281

Ijana i župnika. Sasvim drugačiji je članak Mirele Slukan Altić Kartografski izvori Kaptolskog i Nadbiskupskog arhiva, u kojem autorica uz opće podatke o tematskim kartama nastalim za potrebe Nadbiskupije, odnosno Kaptola, donosi i popis karata Kaptolskoga i Nadbiskupskoga arhiva (ukupno 428 kartografskih jedinica). Tekst Stjepana Razuma Zemljišnik radobojskog župnika (kraj 18. st) govori o popisu nekretnina, prihoda, kućnoga namještaja i knjiga (koji se čuva u pismohrani župe Radoboj) što gaje potkraj 18. stoljeća sastavio radobojski župnik Antun Bencetić. Šesti svezak (6/2002, 728 str.) podijeljen je na povjesničke i povjesničkoumjetničke rasprave, knjižničarstvo, izvore, priopćenja i prikaze knjiga te Pravila i Ljetopis Društva. I ovaj svezak započinje člankom Stjepana Kožula. Riječ je o radu Zauzeće stanova i gospodarskih zgrada u Zagrebačkoj nadbiskupiji, 1950. i 1951. godine, u kojem autor iznosi podatke o odnosu komunističkih vlasti prema crkvenoj imovini, odnosno prema župnim stambenim i gospodarskim zgradama na temelju izvornoga arhivskoga gradiva Nadbiskupskoga duhovnog stola. Drugi rad istoga autora (Prva sinoda Zagrebačke nadbiskupije 1925. godine) donosi podatke o pripremama i radu Prve sinode, a i njezine rezultate i odredbe, dok treći (Prilog o kanoniku dr. Stjepanu Vučetiću) ukratko predstavlja povijesni razvoj Čanadske biskupije i Stjepana Vučetića. Miroslav Akmadža govori o Pastirskom pismu, koje su sa zasjedanja u rujnu 1945. u Zagrebu poslali katolički biskupi Jugoslavije, oštro kritiziravši odnos komunističkoga režima prema Katoličkoj crkvi te o njegovim odjecima u domaćoj i svjetskoj javnosti (Pastirsko pismo katoličkih biskupa Jugoslavije od 20. rujna 1945. godine i crkveno državni odnosi). Agneza Szabo u tekstu Političke i crkvene okolnosti u doba gradnje bazilike Srca Isusova u Zagrebu. Drugi dolazak Isusovaca u Zagreb razlaže političke i crkvene prilike u kojima se odvijala priprema za gradnju spomenute bazilike, a i nastojanja zagrebačkih nadbiskupa Jurja Haulika, Josipa Mihalovića i Jurja Posilovića za ponovnim dovođenjem isusovaca u Zagreb. Hrvoje Petrić napravio je na osnovi uglavnom neobjavljenoga gradiva kratki prikaz o srednjovjekovnim župama u Komarnici, Sv. Ladislavu i Središću, koje su se nalazile istočno od Koprivnice, a nestale su za protuosmanlijskih ratova, te o osnivanju nove župe Komarnica (poslije Novigrad) na tom području početkom 17. stoljeća. (Pregled razvitka župe Komarnica (Novigrad Podravski) od početka 17. do sredine 19. stoljeća). Rad Bratovština Sv. Izidora u župi Sv. Klare u Zapruđu (1758.-1782.) Stjepana Razuma rasvjetljuje postojanje te bratovštine tijekom nekoliko desetljeća druge polovice 18. stoljeća, uz objelodanjivanje izvornoga papinskog pisma u korist bratovštine, dok drugi članak istoga autora (Bogoslovski pjevački osmerac u prve tri godine svoga postojanja i djelovanja) predstavlja djelovanje »Bogoslovskoga okteta« od školske godine 1982./83. do 1984./85., kada su održali 23 nastupa. Razum je autor još jednoga rada objavljenoga u ovom svesku. Riječ je o članku Uzdignuće Zagrebačke biskupije na stupanj nadbiskupije 1852./53. go-