ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 276

preostaloga kulturnoga blaga. Najvažnijim međutim drži podizanje svijesti o potrebi ratificiranja pozitivnih zakona o zaštiti kulturnih dobara što većega broja zemalja, a i podizanje svijesti svakoga pojedinca o općem ljudskom naslijeđu. Silvija Babić Tkalčić, godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 1-8 (1997-2004) Proslava devetstote obljetnice postojanja Zagrebačke nadbiskupije (1994.) bila je povodom osnivanja posebnoga društva za istraživanje, proučavanje i predstavljanje povijesti spomenute crkvene organizacije pod nazivom Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije »Tkalčić«, koje je svoju osnivačku skupštinu održalo u svibnju 1996. Samo Društvo, kao i godišnjak koji prikazujemo, nosi ime svećenika i nadarbenika zagrebačke prvostolnice Ivana Krstitelja Tkalčića (1840-1905), povjesničara, proučavatelja hrvatske i crkvene povijesti. Stoga je i nekoliko tekstova u prvom broju godišnjaka posvećeno upravo njegovu život i radu. Radovi tiskani u prvom svesku (1/1997, 688 str.) podijeljeni su u cjeline: povijesni izvori, crkvena umjetnost, prinosi, izvori, prikazi knjiga, a kao posljednji tekst tiskana su Pravila (Statut) Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije. Stjepan Razum u opsežnu tekstu Životopis Ivana Krstitelja Tkalčića donosi podatke o njegovoj obitelji, rođenju i djetinjstvu, školovanju, svećeništvu i, dakako, o iznimnom plodnom djelovanju u arhivarskoj službi i predanosti publiciranju povijesnih izvora. Još dva članka govore o radu Ivana Krstitelja Tkalčića. To su Grafička zbirka Ivana Krstitelja Tkalčića Mirne Abaffy i Spomen-ploče povjesničarima Zagrebačke nadbiskupije Ivanu Krstitelju Tkalčiću (1840.-1905.) i Janku Barién (1869.-1941.) Juraja Kolarića. Članak Andrije Lukinovića »Ludbreško čudo« u prvih stotinu godina postojanja analizira šest najstarijih poznatih isprava nastalih od 1410. do 1513. (donoseći ih u prijepisu) koje se odnose na to svetište, odnosno čudesni događaj koji je prethodio njegovu osnivanju. Stjepan Kožu I u tekstu Prvi svećenice žrtve u Zagrebačkoj nadbiskupiji godine 1935. donosi potankosti iz života i mučeništva prvih svećenika ubijenih 1935. S. Lina Slavica Plukavec govori o relikvijaru s humeralom (naramenikom) bi. Augustina Kažotića, koji se čuva u Riznici zagrebačke katedrale (Humeral-naramenik bi. Augustina Kažotića u Riznici zagrebačke katedrale), na osnovi analize nekoliko dokumenata koji se odnose na naramenik. Slijedi rad Doris Baričević Oltari Sebastijana Petruzzija u zagrebačkoj katedrali, u kojem se raspravlja o umjetničkoj vrijednosti i stilskim značajkama nekoliko oltara koje je ovaj kipar i vlasnik kle-