ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 277

sarske radionice u Rijeci izradio u zagrebačkoj prvostolnici u drugoj polovici 18. stoljeća. Vlado Mikšić predstavio je u članku Knjižnica Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa tu vrijednu, ali široj javnosti malo poznatu knjižnicu, u kojoj se čuvaju djela ne samo bogoslovnoga sadržaja, nego i ona vezana za druge znanstvene discipline. Vladimir Magić osvrnuo se na rukopisne »ekslibrise« knjiga tiskanih u 16. stoljeću, a i nekih inkunabula sačuvanih u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu {Rukopisni »ekslibrisi« i bilješke na starim knjigama u Metropolitanskoj knjižnici). Članak Agneze Szabo Govori zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika u Hrvatskome saboru 1861. te 1865. —1967. godine kroz 12 objavljenih govora s dvaju saziva Sabora spomenutih godina ukazuje na Haulikovu dosada neistraženu političku djelatnost. Drugi svezak (2/1998, 422 str.) sastavljen je od pet cjelina: povijesne rasprave, rasprave iz crkvene umjetnosti, manji prinosi ili priopćenja, prikazi knjiga, a na kraju su tiskana Pravila i Ljetopis Društva s popisom članova. Juraj Batelja u članku Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac - lepoglavski sužanj opisuje nadbiskupovo sužanjstvo u lepoglavskom zatvoru od dovođenja u listopadu 1946. pa do preseljenja u kućni zatvor u Krašiću u prosincu 1951., osvrćući se ponajviše na posjete biskupa, svećenika, članova obitelji, različitih povjerenika i novinara. Glogovnica: Regularni kanonici Sv. Groba jeruzalemskog, glogovnički prepoziti i crkva Blažene Djevice Marije Lelje Dobronić predstavlja Glogovnicu od dolaska regularnih kanonika sv. Groba jeruzalemskoga (13. stoljeće) pa do 1871., kada je glogovnička crkva nakon obnove ponovno blagoslovljena. U tekstu se pored povijesnih podataka o ovom malo poznatom crkvenom redu vremenskim slijedom navode i imena poglavara (prepozita) samostana i crkve Blažene Djevice Marije u Glogovici, dok se u posljednjem dijelu opisuje sama crkva BDM. Ante Sekulić u članku Tragovi Arsenija Crnojevića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu iznosi povijesne podatke i različita mišljenja o ulozi Arsenija III. Crnojevića u crkvenim i političkim zbivanjima na području južne Ugarske i Slavonije potkraj 17. i počekom 18. stoljeća, dok Stjepan Kožul, potaknut neistinitim pisanjem srpskih pisaca o crkvi sv. Tome u Tomašu u župi Ciglena, po kojima bi ona prvotno pripadala pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, opisuje crkvu i njezinu povijest od 14. stoljeća naovamo (Cija je crkva Svetoga Tome u Tomašu? Naseljavanje Srba na području Zagrebačke biskupije i njihova svojatanja katoličkih mjesta). Isti je autor u ovom broju objavio i članak Dijecezanski muzej u Zagrebu, u kojemu govori o osnivanju muzeja, djelatnicima i problemima nakon što je muzej iseljen iz prostorija koje su mu prvotno bile namijenjene. Tekst Juraja Kolarića Molitvenici u drugoj polovici 1

9. stoljeća između kajkavskog i štokavskog. Kajkavski molitvenici Ignaca Kristijanovića (1796.-1884.) prvim se dijelom osvrće na rad kanonika Franje Ivekovića, koji je pod utjecajem Vuka Karadžića svojim radom potiskivao kajkavsko narječje, a promicao štokavsko. Zatim, opisujući deset molitvenika iz druge polovice 19. stoljeća, autor upućuje na postupno odba-