ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 227
ispitima i stjecanju zvanja jer su arhivisti koji iz crkvenih arhiva prelaze u javnu službu (državni arhiv) prikraćeni i postupak za stjecanje zvanja moraju početi ispočetka. Isti je autor u drugom radu iznio kako je većina arhivskoga gradiva arhiva u kojem radi još uvijek »na terenu«. Tone Krampač iz Nadbiskupskoga arhiva Ljubljana bavio se čuvanjem arhivskoga gradiva u svom arhivu, koji pohranjuje oko 1250 dužnih metara gradiva nastaloga od sredine 12. st. do 1920. i gdje više od 90% korisnika traži matične knjige. Igor Filipić iz Biskupskoga arhiva Maribor izlagao je o promjenama organizacijske strukture biskupske gospodarske uprave i brizi za dokumentarno gradivo. S biskupijama su snažno povezane samostalne institucije - gospodarska društva, karitativni i školski zavodi, kulturne organizacije itd. Postavlja se pitanje kako srediti i vrjednovati takvo gradivo. Ilaria Montanar iz Biskupskoga arhiva Maribor na primjeru Furlanije Julijske Krajine usporedila je djelovanje biskupskih arhiva u Sloveniji i Italiji. Ivanka Zajc Cizelj iz Povijesnoga arhiva Celje u svom se radu usredotočila na gradivo koje nastaje djelovanjem privatnih (fizičkih) osoba i nije imalo (nema) status javnoga arhivskoga gradiva. Marija Grabnar iz Arhiva Republike Slovenije bavila se privatnim ostavštinama u svom arhivu. Iz istoga arhiva dolazi i Andreja Klasinc Škofljanec, koja je izlagala o prvom primjeru proglašenja privatnoga dokumentarnoga gradiva za arhivsko gradivo - gradivo koje čuva ustanova Studia slovenica. Iz Arhiva Republike Slovenije jest i Maja Gombač, koja se bavila kućom uspomena - obiteljskim arhivom Simonič-Slebinger iz Gornje Radgone. Aleksander Lavrenčič iz Odjela za arhiviranje i dokumentaciju TV Slovenije bavio se filmskim arhivskim gradivom iz privatnih izvora koje se čuva u Slovenskom filmskom arhivu (Arhiv Republike Slovenije). Mirjana Kontestabile Rovis iz Pokrajinskoga arhiva Kopar govorio je o talijanskoj praksi na području privatnih arhiva - zakonodavstvu, privatnim arhivima talijanskih poduzeća, nadzoru, aktualnim temama. Živana Heđbeli iz Ureda za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH izlagala je o privatnom arhivskom gradivu u Republici Hrvatskoj, gdje je, prema podatcima koje je dobila od Hrvatskoga državnog arhiva u Upisnik vlasnika i imatelja privatnoga arhivskoga gradiva u RH upisano 28 vlasnika, odnosno imatelja. Izet Šabotić iz Arhiva Tuzlanskoga kantona govorio je o privatnoj arhivskoj građi u Bosni i Hercegovini, istaknuvši nedovoljno poklanjanje pozornosti ovom gradivu, bilo od stvaratelja bilo od arhiva. Referati održani na skupu, uvodni govor Mire Hodnik, predsjednice Arhivskoga društva Slovenije, kao i pozdravni govor Antona Štiheca, načelnika Općine Murska Sobota, objavljeni su u Zborniku referatov 22. zborovanja Arhivskega društva Slovenije in Pokrajinskega arhiva Maribor : Varstvo arhivskega gradiva privatne provenience. Murska Sobota : 2005. (ISBN 961 -6143-21 -2). Živana Heđbeli
