ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 228
2. kongres hrvatskih arhivista Arhivi i društvo - izazovi suvremenog doba, Dubrovnik, 25.-28. listopada 2005. U Dubrovniku je od 25. do 28. listopada 2005. godine održan II. kongres hrvatskih arhivista Arhivi i društvo - izazovi suvremenog doba. Uz Hrvatsko arhivističko društvo domaćin i suorganizator Kongresa bio je Državni arhiv u Dubrovniku. Prve kongresne večeri sudionici su se okupili u dubrovačkom Kazalištu »Marin Držić«, a Kongres su otvorili predsjednica Hrvatskoga arhivističkog društva Ivana Prgin i ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Stjepan Ćosić. Sudionike kongresa, među kojima su bili i predstavnici inozemnih arhiva, pozdravili su i pročelnik za arhivsku djelatnost pri Ministarstvu kulture Branko Kaleb te ravnatelj Državnoga arhiva u Dubrovniku Ivo Orešković. Po završetku protokolarnoga dijela, uveličana glazbenim točkama iz predstave Luke Paljetka, domaćin je pripremio domjenak, a mogle su se razgledavati dvije izložbe postavljene u sjedištu dubrovačkoga arhiva, palači Sponza. Kongresna izlaganja ugostila je dubrovačka kula Revelin, a prvu plenarnu sjednicu Arhivska služba u Hrvatskoj - strategije i mogućnosti otvorio je Stjepan Ćosić izlaganjem Rad arhiva u uvjetima suprotstovijenih utjecaja: država - društvo - korisnici. Uz tvrdnju kako arhivi trebaju razvijati modernu ulogu posrednika između širokoga kruga korisnika, uprave i znanosti, istaknuo je specifične društvene, ekonomske, informacijske i stručne probleme u radu arhiva. Potrebe suvremenoga društva pred arhive su postavile zadaću djelovanja na područjima koja sežu izvan tradicionalne uloge čuvara i skrbnika gradiva, stoga je arhivima pripala i odgovornost da na suvremene zahtjeve odgovore stručnošću na svim specifičnim područjima svoga rada. Također je naglasio ulogu arhiva u promicanju interesa i prava pojedinaca i skupina, zaključivši kako arhivi, ponajprije osiguranjem dostupnosti gradiva javnih ustanova i zaštitom osobnih i povjerljivih podataka, promiču i unaprjeđuju istinske demokratske vrijednosti. Marina Stambuk-Škalić (HDA) u predavanju Mogućnosti centralizacije arhivske službe u Republici Hrvatskoj iznijela je promjene koje su se dogodile u arhivističkoj službi nakon Prvoga kongresa hrvatskih arhivista (2001.) te razmotrila učinke Zakona o arhivskom gradivu i arhivima na rad arhiva, status arhivskoga gradiva i njegovu zaštitu. Uz problem privatnoga arhivskoga gradiva, koje, za razliku od javnoga, nije pokriveno dovoljnim sustavom zaštite, nuždan preduvjet za kvalitetniji rad arhiva jest kreiranje novih propisa za upravljanje spisima. Među stručnim problemima izdvojila je nedostatak dugoročnoga planiranja i problem standardizacije, dodavši kako će nastavak profesionalizacije struke pridonijeti njihovu kvalitetnijem rješavanju. U skladu s reorganizacijom uprave i mogućnostima koje predviđa Zakon istaknula je potrebu za prilagodbom postojeće mreže arhiva, pri čemu bi državni arhivi primarno zadržali funkciju nadzora, dok bi dio poslova zaštite, obrade i uporabe javnoga arhivskoga gradiva obavljali lokalni, specijalizirani i privatni arhivi.
